NVO Srbi u Crnoj Gori na svojoj zvaničnoj Fejsbuk stranici napravili su istraživački pregled afere Telekom a koja je zauzimala naslovne strane crnogorskih medija bezmalo dvije decenije.
Njihovu analizu prenosimo integralno.
Afera „Telekom“ predstavlja jedan od najznačajnijih primjera privatizaciono-koruptivne prakse u Crnoj Gori. Privatizacija državne kompanije Telekom Crne Gore 2005. godine izazvala je brojne sumnje u vezi sa zakonitošću i transparentnošću procesa. Američka Komisija za hartije od vrednosti (SEC) i Ministarstvo pravde SAD (DOJ) utvrdili su da su kompanije Magyar Telekom i njen matični vlasnik Deutsche Telekom prekršile Zakon o stranim koruptivnim praksama (FCPA) putem podmićivanja zvaničnika u Crnoj Gori i Makedoniji.
Privatizacija Telekoma Crne Gore (2005)
Državni paket akcija (≈51%) Telekoma Crne Gore prodat je kompaniji Magyar Telekom za 114 miliona evra.
Nakon privatizacije, Magyar Telekom je povećao svoj udeo na ≈73% kupovinom manjinskih akcija.
Prema navodima SEC-a, tokom procesa privatizacije došlo je do podmićivanja crnogorskih zvaničnika.
Fiktivni ugovori i isplate
Američka Komisija za hartije od vrednosti (SEC) utvrdila je da je Magyar Telekom izvršio nezakonite isplate u iznosu od €7,35 miliona crnogorskim zvaničnicima preko četiri fiktivna ugovora.
Dio ovih isplata, u iznosu od €580.000, prema navodima, uplaćen je preko firme Ane Đukanović (tada Kolarević).
Mađarska kompanija je priznala odgovornost za postupke svojih zvaničnika, uključujući i odgovornost za isplatu mita.
Međunarodne sankcije i kazne
Magyar Telekom i njen matični vlasnik, Deutsche Telekom, 2011. godine su pristali da plate ukupno $63,9 miliona kao kaznu za kršenje Zakona o stranim koruptivnim praksama (FCPA) u SAD.
Magyar Telekom je platio $59,6 miliona kao deo sporazuma o odloženom krivičnom gonjenju, dok je Deutsche Telekom platio $4,36 miliona kao dio sporazuma o nekažnjavanju.
Istražni postupci u Crnoj Gori
U aprilu 2015. godine, Specijalno državno tužilaštvo (SDT) u Crnoj Gori dobilo je dokumentaciju iz SAD koja se odnosi na aferu „Telekom“.
U martu 2019. godine, MANS je podnio krivičnu prijavu protiv Mila Đukanovića, Ane Đukanović, i drugih, zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja i primanje mita.
U 2025. godini, Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) je odbacilo krivičnu prijavu protiv Mila i Ane Đukanović zbog zastarjelosti.
Zastarjelost i pravna odgovornost
Specijalno državno tužilaštvo (SDT) je krajem jula 2025. godine odbacilo krivičnu prijavu MANS-a iz marta 2019. protiv Mila i Ane Đukanović, kao i drugih lica, navodeći da je zastarjelost nastupila pre više od 15 godina za neka krivična djela, a za druga pre nešto više od 4 godine.
Milo Đukanović je izjavio da je odbacivanje prijave rezultat nedostatka krivičnog djela, a ne zastarjelosti.
Afera „Telekom“ pokazuje duboke koruptivne prakse koje su prisutne u procesu privatizacije državnih resursa u Crnoj Gori.
Uprkos međunarodnim sankcijama i priznanju kršenja zakona od strane Magyar Telekom-a, u Crnoj Gori nije došlo do krivičnog gonjenja odgovornih lica.
Pitanje je institucionalne, političke i moralne odgovornosti, kao i snage pravosudnih institucija u suzbijanju korupcije.
