Evropski sud za ljudska prava u Strazburu pokrenuo je postupak protiv Hrvatske po tužbi nekadašnjeg predsjednika vlade Ive Sanadera i šefa mađarskog MOL-a Zolta Hernadija.
Sanader i Hernadi su tužbu podnijeli sa obrazloženjem da u Hrvatskoj nisu imali pošteno suđenje. Od Hrvatske se sada očekuje izjašnjavanje nakon čega će uslijediti presuda.
Riječ je o aferi Ina-MOL u kojoj je Sanader proglašen krivim da je primio 10 miliona evra mita od Hernadija da bi ova mađarska kompanija preuzela kontrolu nad hrvatskom Inom.
Presuda Sanaderu prvobitno je postala pravosnažna 2014. godine. Ustavni sud je, naredne godine, ukinuo presudu uz obrazloženje da niži sudovi nisu smjeli započeti razmatranje krivice ili nevinosti predsjednika vlade polazeći od zaključka da su ugovori između Vlade Hrvatske i MOL-a bili protivni interesima države.
To je, prema Ustavnom sudu, zamaglilo razliku između individualne krivične odgovornosti Sanadera za primanje mita i političke odgovornosti Vlade Hrvatske za sklapanje ugovora i instrumentalizovalo državni interes u svrhu dokazivanja Sanaderove krivice u krivičnom postupku.
U decembru 2015. godine ponovljeno suđenje Sanaderu spojeno je sa suđenjem Hernadiju, a četiri godine kasnije obojica su proglašena krivima.
Ključno je bilo svjedočenje Roberta Ježića koji je, nakon što je i sam bio uhapšen u drugom postupku, izjavio da ga je Sanader zamolio da organizuje primanje novca, što je i učinio, ukazujući na ugovore sklopljene u junu 2009. između njegove švajcarske firme Xenoplast sa dvije kiparske firme.
Sanader je nedavno pušten iz zatvora na uslovnu slobodu, a Hernadi je sve vrijeme bio nedostupan hrvatskom pravosuđu.
Iznoseći detalje vezano za ovaj slučaj, hrvatski mediji pišu, između ostalog, da se Sanader i Hernadi pozivaju na član konvencije koja garantuje pravedno suđenje i tvrde da je njihova osuđujuća presuda bila proizvoljna i protivna garantovanom pravednom suđenju i načelu jednakosti oružja u krivičnom postupku.
Navode da nisu mogli iznijeti svoju obranu, da je sud bez adekvatnih razloga odbacio njihove predloge za izvođenje ili uvid u dokaze, posebno u pogledu vjerodostojnosti svjedočenja Roberta Ježića.
Sanader je u tužbi naveo i javne istupe brojnih političara, kao i službene izjave koje su mu, kako tvrdi, povrijedile pretpostavku nevinosti, navodeći pritom i nekoliko primjera. Hernadi je u svojoj tužbi ukazao na moguću zastaru kaznenog progona.
Hrvatskoj je Evropski sud za ljudska prava poslao konkretna pitanja na koja tokom postupka očekuje odgovore, a među kojima je ključno: da li su Sanader i Hernadi imali pošteno suđenje u odlučivanju o krivičnim optužbama protiv njih, u skladu sa člankom 6. Konvencije o ljudskim pravima.
