Broj stogodišnjaka u Japanu porastao je na rekordnih 99.763, saopštila je japanska vlada. To je već 55. godina zaredom da broj stogodišnjaka raste, prenosi japanska agencija Kjodo. Procjenjuje se da će se broj onih starijih od 100 godina povećati za 4.644 u odnosu na prethodnu godinu, zaključno sa 15. septembrom, prema informacijama Ministarstva zdravlja, rada i socijalne zaštite.
Ministarstvo je ove podatke objavilo uoči praznika Dana poštovanja starijih, a kako se navodi, žene čine oko 88 procenata od ukupnog broja, odnosno 87.784, dok broj stogodišnjaka muškog pola iznosi 11.979. Najstarija osoba je Šigeko Kagava, 114-godišnja žena iz Jamatokorijame u prefekturi Nara.
Najstariji muškarac u zemlji je Kijotaka Mizuno (111 godina) iz Ivate u prefekturi Šizuoka. U Japanu u prosjeku ima 80 stogodišnjaka na 100.000 ljudi. Vlada je pokrenula istraživanje o broju stogodišnjaka 1963. godine, kada ih je bilo 153 – brojka je premašila hiljadu 1981. godine, a popela se na 10.000 stogodišnjaka 1998. godine. Prosječan životni vijek Japanaca bio je 87 godina za žene i 81 godinu za muškarce u 2024. godini, prema podacima Ministarstva.
Zašto Japanci žive dugo
Japan važi za zemlju dugovječnosti, a iako svijet pokušava da otkrije tajnu njihovog dugog i zdravog života, odgovor najvjerovatnije leži u kombinaciji više faktora.
Ishrana ima ključnu ulogu: češće jedu ribu nego crveno meso, a uz svaki obrok jedu povrće, morske alge, soju i tofu. Gojaznost je rijetka, a zeleni čaj bogat antioksidantima već vjekovima je dio svakodnevice Japanaca.
Pored zdravih namirnica, mnogi Japanci njeguju princip umjerenosti u jelu, što znači da prestaju da unose hranu kada osjete da su oko osamdeset odsto siti. Uz to, fizička aktivnost je dio svakodnevnog ritma za sve generacije, od školskih dana do starosti: pješačenje, biciklizam, vježbe i grupni treninzi na otvorenom su neke od najpopularnijih aktivnosti.
Osim zdravih navika, tu je i genetika – istraživanja ukazuju na gene koji štite od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, dok je dobro organizovani zdravstveni sistem – jedan od najboljih u svijetu – zaslužan za prevenciju i rano otkrivanje bolesti. Na kraju, u japanskoj kulturi je duboko ukorijenjen koncept ikigai: svrhe života. On obuhvata strast, profesiju, misiju i poziv, odnosno ideju da život ima smisao onda kada imamo ove razloge da ustanemo iz kreveta i živimo punim plućima.
