Tektonski udar usred Evrope! Pala još jedna francuska vlada, Makron ima tri opcije na stolu!

Ko je želio pad vlade?

Radikalna ljevica Nepokorena Francuska, koja je odavno tražila „Bajruovu glavu“, još je ranije najavila da će inicirati njegov pad.

Isto su učinili i socijalisti, kojima je ponestalo strpljenja za dugogodišnjeg centristu. Čak i krajnje desno Nacionalno okupljanje Marin Le Pen, koje je do sada djelovalo da je spremno da čeka budžetske pregovore kako bi zaprijetilo obaranjem vlade, bilo je spremno da zada završni udarac.

Bajruov tabor bio je zatečen odlukom krajnje desnice. Jedna osoba bliska premijeru, koja je govorila anonimno, rekla je za Politico da su vjerovali da je Le Penova htjela da oni „obave prljav posao“ oko balansiranja državnih finansija.

Bajru izgubio podršku

Bajru je preživio nekoliko glasanja o nepovjerenju od svog imenovanja krajem prošle godine zahvaljujući uzdržavanju Nacionalnog okupljanja ili socijalista. Kako mu sada nijedna strana nije ponudila slamku spasa, njegove šanse za opstanak su nestale i vlada je pala.

Sljedeći na potezu je Emanuel Makron i on ima tri opcije na stolu.

Opcija 1: Novi premijer

Zajednički jezik u Narodnoj skupštini pokazao se nedostižnim otkako su prevremeni izbori prošlog ljeta donijeli podijeljen parlament sa tri podjednaka bloka: lijevim savezom, savezom centrista i konzervativaca, i krajnjom desnicom.

Bajru je pao i on je drugi premijer koji je smijenjen poslije izbora zbog pokušaja da progura nepopularne budžetske mjere. Njegov prethodnik, Mišel Barnije, pao je nakon samo tri mjeseca.

Jedan često pominjani kandidat za novog premijera je aktuelni ministar odbrane Sebastijan Lekornu, Makronov blizak saveznik i bivši član konzervativnih Republikanaca. On se smatra vještim političarem koji bi mogao da razgovara i sa krajnjom desnicom.

Makron bi takođe mogao da se okrene lijevom centru i pokuša da uvuče socijaliste u koaliciju. Međutim, to bi značilo velike ustupke, poput povećanja poreza ili ponovnog otvaranja pitanja penzione reforme, što Makron uporno odbija od 2017. godine.

Opcija 2: Prijevremeni izbori

Problem je što su upravo prevremeni izbori prošlog ljeta doveli do sadašnje krize. Politički pejzaž se od tada nije značajno promijenio, pa bi novi izbori vjerovatno ponovo donijeli podijeljen parlament.

Uprkos tome, sve više političkih glasova traži od Makrona da raspusti parlament. Socijalisti se već pripremaju, dok Marin Le Pen tvrdi da „samo novi izbori mogu Francuzima omogućiti da odlučuju o svojoj sudbini“.

Opcija 3: Pritisak da Makron podnese ostavku

Haos podstiču i pozivi sa političkih margina da i sam Makron odstupi baš kao poslije prevremenih izbora prošlog ljeta. Lider Nepokorene Francuske Žan-Lik Melenšon najavio je da će njegova partija podnijeti predlog za Makronovu smjenu, iako je gotovo sigurno da će se to završiti neuspješno.

Makron je kategorički negirao mogućnost prevremenog odlaska. Ipak, budućnost Francuske zavisi od sposobnosti vlade da predstavi revidirani budžet za 2026. godinu kojim bi se smanjili deficiti i troškovi.

Neizvjesna budućnost

Šta god da se dogodi, jasno je da bi politički haos i loše stanje francuskih finansija mogli da stvore eksplozivnu situaciju za predsjednika u mjesecima koji dolaze.

U Francuskoj su najavljeni i veliki štrajk, masovne demonstracije u gradovima širom zemlje, obustava saobraćaja, a žuti prsluci ponovo masovno izlaze na ulice. Protesti su najavljeni za 10. septembar, a nadležni kažu da su mogući izgredi, sukobi, obustava saobraćaja i totalni kolaps u cijeloj zemlji.

(Kurir.rs)