Kontroverzni britanski državljanin Džordž Kotrel (George Cottrell), koji je u julu 2016. godine uhapšen u Sjedinjenim Američkim Državama pod teškim optužbama za pranje novca, prevare, iznude i ucjene, godinama nesmetano boravi i posluje u Crnoj Gori – pod drugim imenom i s promijenjenim ličnim podacima.
Do ovih informacija došla je Mreža za istraživanje organizovanog kriminala i korupcije – LUPA, čija dokumentacija jasno ukazuje da je Kotrel uspostavio poslovnu mrežu u Crnoj Gori, i to zahvaljujući novom identitetu koji mu je omogućio da zaobiđe zakonske barijere.
Ko je Džordž Kotrel?
Kotrel je nekadašnji saradnik bivšeg lidera UKIP-a Najdžela Faraža i čovjek koji je predstavljao elitni dio britanske političke desnice. Međutim, njegova karijera uzdrmana je 2016. godine kada su ga američke vlasti uhapsile na aerodromu u Čikagu. Optužbe su uključivale ozbiljna krivična djela iz oblasti finansijskog kriminala, a prema FBI-ju, Kotrel je bio uključen u online prevare koje su ciljale na pranje milionskih iznosa putem kriptovaluta i lažnih investicija.
Iako je kasnije postigao nagodbu s američkim tužilaštvom, njegov dosije ostaje opterećen teškim optužbama koje bi u većini zemalja bile prepreka za ozbiljno poslovanje – ali ne i u Crnoj Gori.
Nova ličnost u Crnoj Gori
Prema saznanjima LUPA-e, Kotrel je u Crnoj Gori promijenio prezime i zvanično koristi drugi datum rođenja. Na taj način, navodno je izbjegao osnovne bezbjednosne provjere prilikom registracije firmi i otvaranja računa. Više izvora potvrđuje da su firme povezane s njim učestvovale u sumnjivim finansijskim transakcijama, uključujući transfere iz inostranstva bez jasno definisanog porijekla novca.
Političke veze i optužbe za finansiranje Pokreta Evropa sad
Dodatnu prašinu podigle su nedavne izjave više crnogorskih političara, koji su Kotrela direktno povezali s nelegalnim finansiranjem Pokreta Evropa sad. Prema tim tvrdnjama, sredstva iz ofšor zona i preko niza firmi povezanih s Kotrelom, navodno su usmjeravana ka podršci ove političke opcije, naročito tokom izbornih kampanja.
Iako iz Pokreta Evropa sad negiraju bilo kakvu povezanost sa Kotrelo, pozivajući se na „prljavu kampanju“, činjenica da se njegovo ime konstantno pominje u bezbjednosnim i finansijskim krugovima otvara pitanje: Ko štiti Džordža Kotrela u Crnoj Gori?
Institucije – nijeme ili saučesnici?
Zabrinjavajuće je ćutanje crnogorskih institucija. Uprava policije, Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Tužilaštvo do sada se nijesu oglašavali povodom ovih navoda. Nezvanično, u obavještajnim strukturama postoji svijest o njegovom prisustvu i aktivnostima, ali izostanak konkretnih mjera ukazuje na mogućnost političke zaštite ili uticaja iz samog vrha vlasti.
Da li je riječ o korupciji, svjesnom zanemarivanju zakona, ili o dubljoj sprezi političkih i finansijskih interesa, ostaje da se vidi. Ali jedno je sigurno – Kotrel ne bi mogao da posluje u Crnoj Gori bez podrške ili makar tolerancije određenih moćnih struktura.
Crna Gora, kao kandidat za članstvo u Evropskoj uniji i zemlja koja je formalno posvećena borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, ne smije dozvoliti da lice s međunarodnim dosijeom bude aktivan igrač u njenom političkom i finansijskom sistemu.
Građani zaslužuju odgovore: Ko je dozvolio Kotrelu ulazak i boravak u zemlji, kako je dobio novi identitet i, najvažnije – zašto ga niko ne dira?
