Američki predsjednik Donald Tramp krajem jula je najavio sporazum sa EU o carinama, ali još nedostaje ključni dokument. EU i SAD trebalo je da finalizuju takozvani „dil“ zajedničkom političkom deklaracijom, dakle svojevrsnim pismom o namjerama. Ta deklaracija trebalo je da stupi na snagu prije nekoliko nedjelja, ali je još nema, piše „Dojče vele“.
Tramp je tokom nedavnog susreta sa evropskim liderima rekao: „Ursula fon der Lajen. Ona je neko s kim smo upravo sklopili veliki dogovor“.
A to je dogovor koji su mnogi poslanici u Evropskom parlamentu smatrali gorkim porazom Evropske unije. Većina proizvoda EU koji se izvoze u SAD podležu carini od 15 odsto, a aluminijum, čelik i bakar carini od čak 50 procenata. S druge strane, mnogi američki proizvodi „ulaze“ na tržište EU bez carine.
Osim toga, EU je obećala da će investirati 600 milijardi dolara u SAD i da će kupiti energiju od SAD za dodatnih 750 milijardi dolara do kraja Trampovog mandata. Drugo je pitanje da li će se ti iznosi ikada realizovati.
Međutim, sporazum još ne ispunjava ono što je zapravo trebao da postigne, kaže Mari-Pjer Vedren, francuska članica Evropskog parlamenta.
„Stvari i dalje ostaju nejasne. Američki predsjednik izdao je uredbu i osnovna carina od 15 odsto stupila je na snagu. Ali, neizvjesnost koju je taj sporazum trebao da ukloni i dalje ostaje“, kaže Vedren.
Bernd Lange, predsjednik Odbora za trgovinu Evropskog parlamenta kaže da je nedopustivo što još nema deklaracije i napominje da je američka strana, na primjer, obećala da će se carina od 15 odsto primjenjivati i na automobile. Ali, sve dok nema zajedničke deklaracije, i dalje se primjenjuje stopa od 27,5 procenata.
Od petka su čak i kolica za golf, fitnes-oprema i pribor za ribolov podvrgnuti porezu od 50 odsto, jer su to tzv. derivati aluminijuma, čelika i bakra, navodi američko Ministarstvo trgovine.
Evropska strana nedjeljama je čekala nacrt iz SAD – konačno je stigao u Brisel prošlog četvrtka. Međutim, sadržavao je tačke koje prethodno nisu bile dogovorene.
„Fajnenšel tajms“ je izvijestio da je američka strana postavila uslov da će potpisati zajedničku deklaraciju samo ako velike tehnološke kompanije poput „Mete“ ili „Iksa“ dobiju posebne uslove. Za njih je, na primjer, Zakon o digitalnim uslugama trebalo da bude – ublažen.
Olof Gil, portparol Evropske komisije, to poriče i tvrdi da suverenitet EU nad regulatornim pitanjima nije predmet rasprave i da nikada nije bio tema u pregovorima sa SAD.
„To se odnosi na sve digitalno, ali i na hranu, zdravlje i bezbjednost. Nećemo odstupiti od te crvene linije“, poručio je Gil.
Svea Vindver, potpredsjednica udruženja D64 specijalizovanog za digitalnu transformaciju kaže da su zakoni poput onog o digitalnim uslugama (DSA) ili njegovog sestrinskog zakona, Zakona o digitalnim tržištima (DMA), koji je namijenjen osiguranju pravednije konkurencije, najoštrije oružje regulatora EU.
„Po mom mišljenju, ovo je apsolutno nelegitimna intervencija u sprovođenje evropskih zakona i pristup kojem Evropska komisija ni pod kojim uslovima ne smije popustiti. Nikada ne smijemo dozvoliti da interesi američke industrije diktiraju sprovođenje evropskih zakona i prava“, rekla je Svea Vindver.
Evropska komisija u međuvremenu je odgovorila na američki nacrt. Lopta je sada ponovo u američkom dvorištu. Prije nekoliko nedjelja objavljeno je da je 95 posto sporazuma dovršeno. Samo je posljednjih pet očito uvijek najteže.
Cio ovaj postupak podsjeća na igru ping-ponga. Samo, kaže političar SPD-a Lange, Tramp ovu igru vidi kao bitku. Na kraju, ona ipak mora „proći“ kroz Evropski parlament.
„I ne mogu da zamislim da će biti većine za tako jednostranu regulaciju koja favorizuje američke proizvode. Ovdje nam je zaista potreban jasan stav kako bismo branili evropske interese“, kazao je Lange.
Prije svega, čak i nakon što bude predstavljena zajednička deklaracija, mnoge tačke i dalje će biti predmet pregovora. Hoće li možda biti nižih stopa od 15 posto za pojedinačne proizvode – za vino i žestoka pića, na primjer?
„Dojče vele“ piše da izvoz već pati, poslovanje u luci Hamburg je u međuvremenu palo za gotovo petinu i da to nije samo zbog carina, već i zbog jakog evra.
(RT Balkan)
