Patrijarh Porfirije: Srpski narod da se sabere i razgovara

Patrijarh srpski Porfirije ukazao je danas na potrebu da se srpski narod, bez obzira na međusobne nesuglasice ili nesporazume, sabere, razgovara i vidi šta je najbolje za njega.

Nakon liturgije u manastiru Slanci kod Beograda, srpski patrijarh je u besjedi pozvao vjerni narod na smirenje i naglasio da bez pokajanja nema istinskog duhovnog napretka.

„Potrebno je smirenje i pokajanje svakom od nas, da stanemo pred Gospoda i da sa Njim razgovaramo, da uporno molimo da spusti svoju ruku, svoj blagoslov i svoju blagodat, da unese mir među nama, da svako razumije za sebe da nije apsolutan i da nije bezgrešan“, rekao je patrijarh Porfirije.

Patrijarh je naveo da hrišćanski život ne isključuje padove i slabosti, ali da kroz smirenje, pokajanje i ljubav vjernici dobijaju snagu za duhovnu borbu, saopšteno je iz Srpske pravoslavne crkve.

„Ako nismo spremni da se smirimo, ako nismo spremni da čujemo jedni druge, da slušamo jedni druge, da razgovaramo i da onda u smirenju i u odluci da činimo čašću većima jedni druge, da donosimo odluke koje su ugodne Bogu najprije, a onda samim tim i za nas najbolje, onda ne možemo reći da smo razumjeli ni Alfa, ni slovo A iz azbuke spasenja“, naveo je Porfirije.

Podsjetio je i da je ljubav i praštanje pokazao Sveti Stefan, čiji prenos moštiju se danas proslavlja, pojasnivši da se, iako kamenovan, molio za svoje mučitelje, ali i za srpski narod, te da se taj duh praštanja i ljubavi prenosi kroz vijekove.

Porfirije je ukazao i na značaj lika i djela Svetog Stefana i naglasio da je mučenički podvig ovog svetitelja, koji je primjer neprekidne ljubavi prema Bogu i ljudima, putokaz svim hrišćanima.

„Potrebno je da udružujemo i sabiramo svoje molitve između sebe, ali iznad svega i prije svega sa svetiteljima Božjim, baš onakvim kakav je bio Sveti Stefan Prvomučenik, koji je zaista primjer za ugled, primjer koji je jedanput za svagda zacrtan i određen za svakog hrišćanina“, istakao je patrijarh.

Na svetoj Liturgiji, tokom koje je patrijarh rukopoložio slanačkog jerođakona Andreja u čin jeromonaha, sasluživali su i episkop moravički Tihon, jeromonah Stefan, nastojatelj manastira jeromonah Irinej, jereji Gavrilo Rajić i Stefan Vasiljević, protođakon Radomir Vrućinić i đakon Boris Ružičić.

Patrijarh je čestitao praznik nastojatelju jeromonahu Stefanu i bratstvu manastira Svetog arhiđakona i prvomučenika Stefana, kako je rekao, „velikog svetitelja Božjeg, svetitelja čijim molitvama i mi živimo i dišemo, čije molitve nas zakriljuju, čiji je primjer jedanput za svagda postao primjer svakom onom koji hoće da uzme krst svoj i ide za Hristom“.

U narodnom predanju postoje dvije verzije nastanka manastira u Slancima. Po prvoj, osnovao ga je Sveti Sava početkom 13. vijeka, a druga govori da je ktitor Slanaca bio kralj Dragutin krajem 13. vijeka, dok se u turskim dokumentima iz 1560. godine navodi da je manastir bio posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice.

U saopštenju SPC se dodaje da je za vrijeme vladavine despota Stefana Lazarevića tokom prve polovine petnaestog vijeka, kada je Beograd postao prijestonica, manastir doživio veliki procvat, kao i u vrijeme despota Đurađa Brankovića, kada je iz poštovanja prema obnovitelju i u čast krsne slave Brankovića, manastir do tada posvećen Vavedenju Presvete Bogorodice počeo da praznuje Svetog arhiđakona Stefana.

Kako se naglašava, despot Đurađ je, prema predanju, tada darivao manastiru česticu moštiju Svetog Stefana. Od tada se Slanci u narodu nazivaju Veliki manastir.

(RT Balkan)