Odgovor na pitanje od milion dolara krije se u zakonskim rokovima, kao i u odgovoru na pitanje da li će biti spojeni predsjednički, parlamentarni i beogradski izbori ili ne. Prema saznanjima RT Balkana, realnija opcija je da se na glasanje ide sljedeće godine, a ne ove, i da se glasa u „paketu“.

Kada će u Srbiji biti izbori?

Ovo je trenutno, u situaciji kada studenti i opozicija traže vanredni izlazak na birališta za nove poslanike, a vlast odgovara: „Biće kada nadležne institucije odluče“, metaforički rečeno, pitanje od milion dolara.

Spekuliše se da će na zimu ove godine, a ako ne tada, onda na proljeće ili jesen sljedeće. No, odgovor, ili makar razrešenje poneke dileme oko datuma, krije se u zakonima i rokovima koji se moraju poštovati, ali i u tome da li će se spajati predsjednički, parlamentarni i beogradski izbori ili ne.

Prema saznanjima RT Balkana, kako sada stvari stoje, realnija opcija je da se na glasanje ide sljedeće godine i da izbori budu spojeni.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je rekao da će izbori biti održani prije ustavnog i zakonskog roka, onda kada nadležne institucije o tome donesu odluku.

On je, prema Zakonu o izboru narodnih poslanika, nadležan za raspisivanje parlamentarnih izbora.

Izbori za narodne poslanike Narodne skupštine održavaju se svake četiri godine, koliko, prema Ustavu Republike Srbije, traje mandat jednog saziva. Mogući su i vanredni, a u tom slučaju parlament biva raspušten ukazom predsjednika Republike u slučajevima određenim Ustavom.

Predsjednik je dužan da raspusti poslanički saziv ukoliko republička skupština ne izabere novu Vladu, što sada neće biti slučaj, ali i ukoliko raspuštanje, uz obrazloženje, predloži Vlada, što će najvjerovatnije biti scenario koji vodi do vanrednog glasanja. Ukoliko se raspisuju vanredni izbori, predsjednik Republike ih raspisuje istovremeno sa raspuštanjem Narodne skupštine.

Trenutni saziv parlamenta konstituisan je 6. februara 2024. godine i, kako stvari stoje, neće izgurati cijeli mandat, kao i većina njihovih prethodnika. Posljednji izbori za poslanike održani su u decembru 2023. godine, bili su 14. po redu od početka devedesetih, a 10. vanredni.

Prema Zakonu o izboru predsjednika Republike, redovni izbori održavaju se na svakih pet godina, ali su mogući i vanredni, koji se sprovode kada je prvi čovjek države sprečen da obavlja dužnost ili kada mandat prestane prije isteka vremena na koje je izabran, što se dešava podnošenjem ostavke ili donošenjem odluke Narodne skupštine o njegovom razrješenju.

Izbore za predsjednika Republike raspisuje predsjednik Narodne skupštine.

Predsjednik Vučić položio je zakletvu pred poslanicima 31. maja 2022. godine, kada je zvanično počeo drugi mandat. U slučaju redovnih izbora, oni moraju biti raspisani 90 dana prije isteka mandata, a održani u narednih 60 dana, što znači da bi glasanje po redovnoj proceduri trebalo da bude na proljeće 2027. godine. U slučaju da se vanredni izbori održe sredinom 2026. godine, skraćenje mandata ne bi bilo veliko.

Beogradska skupština konstituisana je 21. juna 2024. godine i redovan mandat joj traje četiri godine.

Zakonske procedure kažu da od dana raspisivanja izbora za republički i lokalne parlamente, pa do dana glasanja, ne može proći manje od 45 ni više od 60 dana. U slučaju predsjedničkih izbora, najkraći rok za kampanju je 30 dana, a onda najduže može trajati 60 dana. I u ove rokove moraju se uklopiti svi.

Direktor „Faktora plus“, agencije koja se bavi istraživanjem javnog mnjenja, Vladimir Pajić, rekao je za RT Balkan da su „objedinjeni izbori izvjesni i realni“.

„U skladu sa tim je i datum koji se pominje za kraj ove godine, s tim što ostavljam mogućnost da izbori mogu biti i u prvoj polovini sljedeće godine. Nikad se ne zna šta može da se desi, ali najrealnije je, praktično i racionalno i smiruje tenzije donekle, jer je pitanje kako će druga strana da reaguje i da li će da se složi sa tim scenarijem, da izbori budu krajem godine ili na proljeće 2026. Realno je da budu i beogradski spojeni. To će zavisiti od raspoloženja javnog mnjenja. Ako nema političke krize koja podrazumijeva da nema većine u skupštini, onda najviše odlučuje vladajuća koalicija. I normalno je i uobičajeno da oni donose odluku u skladu sa tim šta njima u tom trenutku odgovara. Ne vjerujem da će se na izbore ići dva puta u istoj godini, odnosno u razmaku od sedam-osam mjeseci, jer je to dupli izazov. Osim u slučaju ako glasanje bude ranije, pa da je prerano za Beograd“, analizira Pajić.

Istraživanja (ne)pouzdana

Istraživanja se uveliko rade, iako je studentska lista nepoznata. Tako je prema posljednjoj anketi Faktora plus Srpska napredna stranka na 45,1 odsto, „studentska lista“ – 8,4 odsto, SPS – 6,9, Stranka slobode i pravde 4,3, Narodni pokret Srbije 4,1, Mi snaga naroda – dr Branimir Nestorović 4,1 odsto, dok bi iznad cenzusa bio i „Kreni-promeni“ Sava Manojlovića sa 3,7 odsto podrške.

Pejić za RT Balkan ističe da je to jedno od istraživanja koje nije metodološki najispravnije.

„Ne samo naše, nego bilo ko da radi, jer mi sad stavljamo hipotetičku studentsku listu, to je lista koja ne postoji, nema liste, nema naziva, nema ljudi. To je neka zamišljena lista koja bi određenom broju ljudi odgovarala onako kako je oni zamišljaju, a pitanje je da li će ona i zaista odgovarati njihovim željama. Ima određen broj glasača koji će glasati protiv vlasti po bilo koju cijenu, ali niko od nas nema pravo da određuje koliki je to broj ljudi, za koga bi oni glasali ili ne, i da postavljamo te neke liste koje ne postoje“, objašnjava Pejić.

Dok traje kladionica oko datuma, stranke su već u kampanji. Ako je ona ikada u Srbiji i prestala, jer svako malo idemo da glasamo. Retke su godine koje su prošle bez izbora i bilo ih je tek četiri – 2013., 2015., 2019. i 2021.

(RT Balkan)

Tagovi