Broj telefona premijera Milojka Spajića objavljen je na jednom od naloga na mreži X.
U uvredljivoj objavi piše da „čujemo da ……. Spajić priča po Crnoj Gori kako je u Srebrenici bio genocid. Nije mu dovoljno što je glasao za sramnu rezoluciju u UN-u, pa nastavlja da širi ovu laž. Izvolite broj od ……. Spajića, slobodno ga pitajte kako ga nije sramota“, piše u objavi na mreži X.
Poruke se uglavnom tiču najnovijih dešavanja u Crnoj Gori, posebno zbog stavova Milatovića o postavljanju spomenika ozloglašenom četničkom vojvodi Pavlu Đurišiću.
Doksing („doxing“ ili “doxxing”) je praksa prikupljanja i objavljivanja tuđih ličnih ili identifikacionih podataka na internetu bez njihovog pristanka, s namjerom da se ta osoba uznemiri, zastraši, izloži prijetnjama ili drugim posljedicama. Ti podaci mogu uključivati pravo ime, adresu stanovanja, broj telefona, podatke o porodici, radnom mjestu, finansijama ili bilo šta drugo što nije javno dostupno, a može ugroziti privatnost i sigurnost. Naziv dolazi od engleskog “docs” (dokumenta).
U većini pravnih sistema, iako “doksing” možda nije posebno naveden u zakonu, čin objavljivanja privatnih informacija bez pristanka – posebno ako ima zlonamjernu namjeru – može dovesti do ozbiljnih pravnih posljedica, uključujući krivične prijave i građanske tužbe.
U Crnoj Gori ne postoji poseban zakon koji eksplicitno koristi taj termin, ali bi takvo ponašanje moglo biti obuhvaćeno zakonima o zaštiti podataka o ličnosti, kao i krivičnim djelima poput neovlašćenog prikupljanja i objavljivanja ličnih podataka, prijetnji ili proganjanja.
Doksing u Sjedinjenim Američkim Državama nije svuda eksplicitno nazvan tim imenom u zakonima, ali može potpasti pod krivična djela poput uznemiravanja, prijetnji, krađe identiteta ili sajber-uhođenja. Neke savezne države (npr. Kalifornija, Virdžinija) imaju posebne zakone protiv objavljivanja privatnih podataka s namjerom nanošenja štete.
U Evropskoj uniji, u okviru Opšte uredbe o zaštiti podataka (GDPR), doksing može biti kršenje zakona o privatnosti, a u mnogim državama članicama može dovesti i do krivične odgovornosti, posebno ako je povezan s prijetnjama ili zlostavljanjem.
U Ujedinjenom Kraljevstvu, može biti krivično djelo prema zakonima o uznemiravanju, zloupotrebi komunikacija i zaštiti podataka, dok Australija i Kanada imaju odredbe protiv tzv. “sajber zlostavljanja” i “zlonamjernih komunikacija” koje pokrivaju i doksing.
(Vijesti)

PA STO REKLI SU ZIVU ISTINU A JEDINO AKO IH KAKVE ZENE BUDU ZVALE JER SU U LOVU SADA A STO SE DRUGOG TICE SVE SU OVI UPRAVU
BIA agentura rovari po Crnoj Gori,ali Milojku i Jakovu to i treba jer su glavni odgovorni za svo ovo zlo koje se valja Crnom Gorom! Vlast sa četnicima,s kim si takav si!
Ovo liči na ANB sve su prilike .. Sjetimo se ko je pisao parole po Pv poslije 2020-te?
Opet akcija Skaj junaka i sadašnje opozicije da stvore privid kako to Srbi rade.