Srbi u regionu više očigledno nisu više remetilački faktor za američku administraciju već neko sa kim je potrebno razgovarati o problemima kako u Crnoj Gori tako i u regionu. Samo na takav način se može posmatrati nedavni sastanak koji je održan u Crnoj Gori a gdje su se sa bivšim američkim specijalnim izaslanikom za Balkan i Kosovo i Metohiju Ričardom Grenelom sastali predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik i predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević.

Gotovo je nezapamćeno da prethodnih nekoliko decenija da su srpski političari bili na sastancima sa američkom administracijom, međutim, očigledno je da se vremena mijenjaju, a o čemu mogu govoriti i pomenuti sastanci gdje se srpski politički prvaci iz Republike Srpske i Crne Gore sastaju sa vrhuškom američke administracije koji je jako blizak američkom predsjedniku Donaldu Trampu.

Ovaj ishod situacija očigledno dovodi do nove podjele regionalnih karata, a pogotovo govori i o promjeni američke politike prema srpskom pitanju gdje zvanični Vašington konačno može početi da blagonaklonije gleda na pitanje Zapadnog Balkana, a pogotovo na srpsko političko pitanje.

Podsjetimo, Borba je ekskluzivno javila da se Ričard Grenel sastao sa predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom i sa liderom DNP-a Milanom Kneževićem. Kako je Borba pisala, u razgovoru Grenela i Dodika, bilo je riječi o trenutnoj političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini, s posebnim fokusom na djelovanje visokog predstavnika Kristijana Šmita. Prema istim izvorima, Dodik je američkom diplomati iznio detalje vezane za, kako navodi, pokušaje nelegalne eliminacije iz političkog života putem instrumenata koji, kako tvrdi, nisu zasnovani na međunarodnom pravu, već na samovolji dijela međunarodne zajednice.

Sa Grenelom se, po našim informacijama, sastao i jedan od čelnika koalicije „Za budućnost Crne Gore“, Milan Knežević.

Sastanak, koji je trajao gotovo dva sata, protekao je u atmosferi otvorenog dijaloga i razmjene mišljenja. Prema našim informacijama, Knežević je Grenela detaljno upoznao sa trenutnim političkim prilikama u Crnoj Gori – od odnosa u vladajućoj većini i izazova sa kojima se suočava aktuelna Vlada, do pitanja bezbjednosti, ekonomije i položaja Crne Gore na međunarodnoj sceni. Tokom razgovora dotaknute su i teme energetike, investicija, kao i uloge međunarodnih partnera u budućem razvoju Crne Gore.

Kako saznajemo sagovornici su se složili da postoji prostor za dalju komunikaciju i razmjenu iskustava, te su dogovorili mogućnost novog susreta u narednom periodu.

Prema izvorima Borbe, razgovor je bio ne samo informativan, već i djelotvoran u smislu otvaranja kanala neformalnog političkog dijaloga između crnogorskih aktera i relevantnih međunarodnih sagovornika.

Tagovi