Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović i premijer Milojko Spajić promptno su reagovali po pitanju postavljanja spomenika Pavlu Đurišiću u selu Gornje Zaostro kod Berana. Pored činjenice da ni predsjednik ni premijer nisu nikada ovako promptno i unisono reagovali povodom nekih drugih mnogo važnijih pitanja u crnogorskom društvu, ove reakcije otvorile su brojne znakove pitanja na tekovinama antifašističke Crne Gore.

Uzmimo u obzir da je zakonom zabranjeno bilo kakvo isticanje spomenika saradnicima okupatora i uzmimo u obzir da Đurišić to jeste činio u svojim borbama protiv komunista, koji takođe nisu bili baš čistih ruku tokom čitavog rata a i nakon njega (Zidani Most, Goli Otok) a o čemu je Borba oštro pisala. Onda bi bilo razumljivo da određenim pojedincima zasmetaju komunistički spomenici, a pogotovo spomenik Josipu Brozu Titu u sred Podgorice.

Ukoliko se sve to uzme u obzir, može se vrlo lako sve povezati i sa pitanjem državne himne Crne Gore čiji dio je napisao deklarisani saradnik fašističkog pokreta Sekula Drljević.

Tokom javne rasprave o izboru himne, 2004. godine, pokrenuta su brojna pitanja o znatnim odstupanjima zvanično usvojenog naslova i teksta u odnosu na izvorne oblike, a posebnu pažnju stručne i šire javnosti izazvala je odluka da se kao treća i četvrta strofa zvaničnog teksta himne usvoje dijelovi pjesme Vječna naša, koju je 1944. godine ispjevao crnogorski pravnik i političar Sekula Drljević, poznat po fašističkim stavovima.

Prilikom izbora zvaničnog teksta himne, usvojene su strofe prema verziji koju je Drljević uobličio upravo kao visoki fašistički časnik, za vrijeme boravka u ustaškoj NDH, čime je zaobiđena prvobitna Drljevićeva verzija iz 1937. godine, koja je bila objavljena prije no što se Drljević afirmisao kao fašista, saradnik okupatora i ratni zločinac.

Usvajanje Drljevićevih strofa kritikovali su brojni politički i društveni činioci ne samo u Crnoj Gori, već i u inostranstvu, a polemike o spornim dijelovima himne dovele su do otvorenih podjela među građanima Crne Gore. U polemikama o tekstu himne aktivno je učestvovao i Filip Vujanović, predsjednik Crne Gore (2003-2018), koji je u više navrata kritikovao usvajanje Drljevićevih strofa, od kojih se javno ogradio, založivši se za izmjenu zvaničnog teksta himne.

Vujanović je u raznim prilikama isticao da je usvajanje Drljevićevih stihova neprihvatljivo zbog toga što je njihov tvorac bio fašista, odnosno nacista, a istim povodom je upozoravao i na opasnost od jačanja ekstremnog crnogorskog nacionalizma i šovinizma.

Tagovi