Budimpešta intenzivira prisustvo u regiji uz podršku strateških partnera i oslonac na ruske i kineske interese
Mađarska pod vođstvom premijera Viktora Orbana sve snažnije učvršćuje svoje prisustvo na Zapadnom Balkanu, koristeći višeslojni pristup koji uključuje ekonomsku saradnju, političko povezivanje, bezbjednosna partnerstva i infrastrukturne investicije. Iako zvanična retorika insistira na suverenom, pragmatičnom pristupu, analiza konkretnih poteza ukazuje na koordinaciju s interesima Rusije i Kine, navodi se u analizi Center for Western Balkans Studies CWBS.
Intenzivirani diplomatski kontakti
U posljednjih nekoliko mjeseci diplomatska aktivnost između Mađarske i zemalja Zapadnog Balkana bilježi osjetan rast. Samo u periodu od 1. juna do 1. jula 2025. godine, najviši mađarski zvaničnici – uključujući premijera Orbana, ministra vanjskih poslova Petera Sijarta i ministra ekonomije Martona Nađa – održali su seriju bilateralnih sastanaka širom regiona.
Dok su odnosi sa Srbijom, Republikom Srpskom i Sjevernom Makedonijom već tradicionalno bliski, novina u politici Budimpešte je sve veći fokus na Crnu Goru, s kojom su potpisani sporazumi o saradnji u oblastima infrastrukture, digitalne tehnologije i bezbjednosti.
Bezbjednosna povezanost sa Srbijom
Mađarska vojna prisutnost u okviru misija EUFOR-a i KFOR-a dodatno potvrđuje ambiciju Budimpešte da oblikuje bezbjednosni pejzaž Balkana. Najsnažnije partnerstvo, međutim, ostvareno je sa Srbijom. Dvije zemlje su 2023. potpisale strateški sporazum o odbrambenoj saradnji, dok je u junu ove godine finalizovan zajednički vojni plan koji predviđa blizu 80 bezbjednosnih i vojnih aktivnosti.
Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić čak je opisao sporazum kao korak ka mogućem vojnom savezu, što dodatno reflektuje političko-bezbjednosku sinergiju dvije države.
Energetska zavisnost i ruski uticaj
Balkan je ključna tačka u mađarskoj energetskoj strategiji. Mađarska sada prima ruski gas preko Srbije putem „Turskog toka“, a u planu je i izgradnja novog naftovoda kojim bi se ojačala energetska veza između dvije zemlje.
Mađarske vlasti navode isključivo ekonomske razloge za zadržavanje ruskih energenata, ali kritičari upozoravaju da ova politika podržava uticaj Moskve na jugoistoku Evrope, istovremeno slabeći zajednički evropski odgovor na agresiju Rusije.
Značajan je i nuklearni projekat Paks II, koji Mađarska razvija u saradnji s ruskim Rosatomom i uz finansiranje iz ruskih kredita. Svako potencijalno uključivanje Srbije u slične projekte neizbježno bi dodatno ojačalo prisustvo Rusije u regionu.
Telekomunikacije i bezbjednosni sektor
U sferi telekomunikacija ključnu ulogu igra mađarska 4iG Grupa, prisutna u Crnoj Gori, Albaniji i Sjevernoj Makedoniji. Kompanija, bliska Orbanu, ne samo da kontroliše strateški sektor, već kroz odbrambeni ogranak 4iG SDT ulazi i u vojno-industrijsku sferu, sarađujući s globalnim gigantima poput Rheinmetalla i Boeinga.
Planirano osnivanje javno-privatnog odbrambenog konzorcijuma dodatno potvrđuje ambicije Mađarske da se profilira kao regionalni igrač i u odbrambenom sektoru.
Infrastruktura kao geopolitičko oruđe
Modernizacija željezničke pruge Budimpešta–Beograd i potencijalno njeno produženje do Luke Bar simbolizuje trostruko partnerstvo: mađarsko-srpsko-kinesko. Projekat se finansira kineskim kreditima u okviru inicijative „Pojas i put“, a Mađarska time podržava i širi kineski uticaj u regiji.
Slični projekti su realizovani i u Republici Srpskoj, gdje je Mađarska uložila 140 miliona eura, te u Sjevernoj Makedoniji, gdje je državna Eximbanka odobrila 500 miliona eura kredita za infrastrukturni razvoj. Oba poteza ojačala su odnose s političkim saveznicima Viktora Orbana.
Pitanje evropskih integracija
Iako se Mađarska deklarativno zalaže za proširenje EU na Zapadni Balkan, ona je istovremeno snažno lobirala protiv pristupanja Ukrajine. Analitičari upozoravaju da Budimpešta time pokušava da mobiliše “antiukrajinsku osovinu” u regionu i da iskoristi evropske integracije kao sredstvo za političku polarizaciju.
Uprkos predsjedavanju Vijećem EU u prvoj polovini 2025. godine, Mađarska nije ostvarila napredak za ključne kandidate – Srbija nije otvorila nova poglavlja, a Sjeverna Makedonija ostaje blokirana bugarskim vetom.
Zaključak: Balkan kao poligon za širu igru
Mađarska strategija na Zapadnom Balkanu je duboko integrisana s interesima Rusije i Kine, iako se predstavlja kao nezavisna inicijativa za jačanje regionalne saradnje. Budimpešta koristi ekonomske instrumente, bezbjednosna partnerstva i infrastrukturne projekte da bi osigurala politički i geopolitički uticaj.
Dok zemlje poput Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Republike Srpske uživaju poseban status u ovoj mreži odnosa, druge dijelove regiona Budimpešta tretira s manje pažnje – čime se potvrđuje selektivna i interesno vođena priroda mađarske politike na Balkanu.
