Otpornost mikroba i bakterija na ljekove bi za oko 25 godina godina mogla uzrokovati smrt miliona ljudi i nanijeti veliku štetu svjetskoj ekonomiji. Iako djeluje kao daleka prijetnja, posledice antimikrobne rezistencije (AMR) već sada su vidljive u zdravstvenim sistemima širom svijeta i samo će se pogoršavati, ako se ne pronađu rešenja na vrijeme.
Rastuće stope otpornosti na antibiotike mogle dovesti do globalnog godišnjeg gubitka BDP-a od 1,7 biliona dolara u narednih 25 godina, prema istraživanju spovedenom na 122 zemlje. Posebno bi pogođene bile ekonomije SAD, Kine, Velike Britanije i članica EU, što izaziva zabrinutost jer vlade širom svijeta smanjuju pomoć namijenjenu borbi protiv rezistentnosti-
Predviđanja za 2050. godinu ukazuju na ogromne ekonomske gubitke: Kina bi mogla izgubiti 722 milijarde dolara godišnje, SAD 295,7 milijardi, EU 187 milijardi, Japan 65,7 milijardi, a Velika Britanija 58,6 milijardi dolara.
Prema procjenama Instituta za metriku i procjenu zdravlja (IHME), smrtnost povezana sa AMR mogla bi porasti za 60 odsto do sredine vijeka. Predviđa se da će samo u SAD godišnje umirati više od 1,3 miliona ljudi od infekcija otpornih na antibiotike (superbakterija), dok se u Velikoj Britaniji očekuje oko 184.000 smrtnih slučajeva godišnje. Broj teško oboljelih od ovih infekcija takođe će rasti.
Zašto bi širenje bolesti skupo koštalo
Superbakterije produžavaju boravak pacijenata u bolnici, zahtijevaju skuplje tretmane i komplikovaniju njegu, što čini liječenje otpornih infekcija duplo skupljim u poređenju sa uobičajenim bakterijskim oboljenjima. Globalni zdravstveni troškovi povezani sa AMR mogli bi porasti za 176 milijardi dolara godišnje.
Osim ekonomskih i zdravstvenih posledica, povećana rezistencija bi smanjila i broj radno sposobnog stanovništva. Procjenjuje se da bi radno aktivna populacija u Velikoj Britaniji, EU i SAD mogla biti smanjena za 0,8 odsto, 0,6 odsto i 0,4 odsto.
Stoga, ulaganja u borbu protiv AMR – prije svega u razvoj novih antibiotika i dostupnost kvalitetne terapije – zapravo bi mogli donijeti značajne ekonomske dobiti.
Uprkos obimu problema, nekoliko zapadnih zemalja u poslednje vrijeme smanjilo je ulaganja za pomoć u borbi protiv AMR, uključujući i ukidanje finansiranja programa namijenjenih suzbijanju rezistencije u zemljama sa nižim i srednjim prihodima. Ovakve odluke, upozoravaju autori studije, mogle bi podstaći scenario sa najtežim posledicama: Dramatičnim rastom otpornosti bakterija i širenjem infekcija koje je teško ili nemoguće liječiti.
Rast prijetnje od AMR zahtijeva hitnu i koordinisanu akciju – razvoj novih ljekova, unapređenje zdravstvene pismenosti i promjene politike koje bi osigurale da antibiotici ostanu efikasni. Neophodno je i da se ukaže na činjenicu da antibiotici ne djeluju na viruse, što je čest uzrok njihove neadekvatne upotrebe, prenosi „Gardijan“.
Iako su neke vlade već pokrenule dugoročne zdravstvene planove koji prepoznaju AMR kao prijetnju, pitanje je da li će se te mjere sprovoditi dovoljno brzo i obuhvatno. Globalni napori moraju biti intenzivirani kako bi se spriječilo da čak i najosnovnije infekcije postanu smrtonosne.
(Rt Balkan)
