Mitropolit Јoanikije: Nevesinjska puška probudila nadu u obnovu države Nemanjića

Njegovo visokopreosteštenstvo mitropolit crnogorsko-primorski Јoanikije poručio je danas da je Nevesinjska puška u srpskom narodu probudila nadu u oslobođenje i obnovu države Nemanjića.

U obraćanju vjernicima nakon liturgije u porti Hrama Vazneselja Gospodnjeg u Nevesinju, gdje se obilježava 150 godina od Nevesinjske puške, Јoanikije je istakao da su Hercegovci i Crnogorci bili zajedno i u ovom ustanku.

– Bili su jednodušni i jednomisleni, nisu imali naoružanje kao turska sila, ali su imali srce, spremnost i nadu da će njihova borba donijeti slobodu i ujedinjenje srpskog naroda, koji iako rascjepkan i razjedinjen od Kosovskog boja, nije prestajao da bude državtvoran narod – naglasio je Јoanikije.

Mitropolit je naglasio da je Hercegovina, kao i Šumadija i Crna Gora, bila nosilac slobodarske misli.

– Rat nije donio rezultate kakve je narod želio, ali je donio velike promjene i na ovom području i u Evropi, a rezultati te junačke borbe boli su mnogo veći od tadašnjih naših mogućnosti, jer smo bili porobljen i osiromašen narod – podsjetio je Јoanikije.

Јoanikije je istakao da „boj ne bije ljuto oružje, već boj bije srce u junaka“, te naveo da je primjer za to i Vučedolska bitka, koja je pokazala nadljudsku hrabrost i junaštvo u borbi za slobodu.

– Ratovali su zajedno Crnogorci i Hercegovci, jer je to jedan srpski naro, jedna vjera, jedna nada. I veliki su Petrovići porijeklom iz Stare Hercegovine – rekao je Јoanikije.

On je podsjetio da je knez Nikola krenuo u oslobođenje, te iz blagodarsnosti podigao Sabornu crkvu Svetoga Vasilija Ostroškog u Nikšiću za pokoj duša svih onih koji su postradali u Hercegovačkom ustanku i njihova imena upisao na zidove hrama.

– Neka nam Gospod da mudrosti da prevaziđemo sve naše podjele, da dobro bližnjega stavimo ispred svoga dobra i sve će doći na svoje mjesto. Neka nam Bog da mira i da idemo putem Setog Save i Svetog Vasilija Ostroškog – poručio je mitropolit Јoanikije.

Prva Nevesinjska puška bio je ustanak podignut u mjestu Krekovi kod Nevesinja 9. jula 1875. godine protiv otomanske vlasti i ubrzo se proširio na cijelu BiH, uz podršku Srbije i Crne Gore.

To je vremenom preraslo u srpsko-turski rat. Na Berlinskom kongresu 1878. godine Srbija i Crna Gora dobile su nezavisnost i teritorijalno proširenje, dok je Austro-Ugarska na 30 godina okupirala BiH.

(RTRS)