Regrutacija djevojaka već odavno je praksa u Švedskoj i Norveškoj, dok Finska nema obaveznu službu za ljepši pol, ali njegovim pripadnicama omogućava dobrovoljno učešće.
Od prekjuče sve osamnaestogodišnjakinje u Danskoj su se suočile s obavezom koja se do tada odnosila samo na njihove vršnjake: mogućnošću da im država uruči pismo za služenje vojnog roka.
Ova nordijska zemlja, uznemirena ratom na istoku Evrope i američkim pritiskom na saveznike iz NATO-a da povećaju izdavanja za sopstvenu bezbjednost, odlučila je da više ne može da se oslanja samo na „jači pol”.
„Odbrani je potrebna sva borbena moć koju možemo da mobilišemo – moramo da regrutujemo iz svih slojeva društva”, poručio je još u martu danski general Mihael V. Hildgard, govoreći o zakonu koji, počev od 1. jula 2025, žene svrstava u isti registar za obaveznu procjenu i moguću mobilizaciju kao i muškarce.
Zvaničnici vojske naveli su i da neće biti nikakvih ograničenja za uloge djevojaka: kao i u Sjedinjenim Američkim Državama, one mogu da služe i u borbenim jedinicama ako ispunjavaju fizičke standarde.
Dame u Danskoj i ranije su mogle dobrovoljno da obuku uniforme, ali do sada nisu ulazile u sistem lutrije za obaveznu službu kao muškarci – jer Kopenhagen svake godine prvo prihvata prijave dobrovoljaca za prolazak obuke, dok se ostatak kapaciteta popunjava nasumično, putem takozvane lutrije.
Uvođenje žena u obaveznu službu (trenutno čine oko 10 odsto danskih kopnenih, pomorskih i vazdušnih snaga) stupilo je na snagu 18 mjeseci ranije nego što je prvobitno planirano, nakon što se partija Liberalna alijansa priključila inicijativi za jednak tretman oba pola. Ipak, stručnjaci u Danskoj ističu da promjene više proizilaze iz praktičnih potreba vojske nego iz borbe za rodnu ravnopravnost.
„Ako moramo brzo da povećamo snage – i ako su nam potrebni brojevi koje sad ciljamo – onda moramo da regrutujemo i muškarce i žene”, rekao je profesor Piter Vigo Jakobsen s Instituta za strategiju i ratne studije za „Njujork tajms” i dodao da to nema nikakve veze s rodnom ravnopravnošću.
Ipak, to nije nikakva novina na Starom kontinentu. Odluka da se regrutuju djevojke svrstava Dansku uz Švedsku i Norvešku, gdje je ta praksa odavno uvedena. Finska nema obaveznu službu za žene, ali im omogućava dobrovoljno učešće. Međutim, sem toga što sada žene mogu da budu pozvane u kasarne, Danska planira i da trajanje obavezne službe sa četiri mjeseca produži na 11 do 2026. godine i da broj regruta, sa sadašnjih oko 5.000 godišnje, do 2033. godine poveća na 7.500.
Ali, produžavanje vojne obaveze za sedam mjeseci moglo bi da obeshrabri dobrovoljce da se prijave. Stručnjaci navode da Danska sada pokušava da nadoknadi zaostatke u vojnim ulaganjima, nakon što gotovo da nije povećavala vojni budžet od 2009. do 2018. godine, prema podacima NATO-a. Kopenhagen je godinama računao na američku zaštitu, što je dovelo do „uspavljivanja” borbene spremnosti.
I dok se, kako se čini, priprema za neizvjesnu budućnost – u kojoj bi Rusija mogla da ugrozi zemlje Starog kontinenta i van granica Ukrajine – Danska intenzivno traga i za novim profesionalnim vojnicima. U zemlji od šest miliona ljudi trenutno u vojsci i službama za vanredne situacije ima oko 16.600 zaposlenih. Kopenhagen je u januaru najavio znatno povećanje vojnih izdvajanja, a od rata u Ukrajini 2022. godine vodi i znatno oštriju odbrambenu politiku. Iako Danska ne dijeli kopnenu granicu s Rusijom, njeni lideri su zabrinuti zbog ruskog prisustva na Arktiku i u Baltičkom moru.
Tu su se već dešavale sabotaže infrastrukture – poput oštećenja podvodnih telekomunikacionih i energetskih kablova između Estonije i Švedske, kao i gasovoda „Baltik konektor” između Estonije i Finske 2023. godine, ali još nije dokazano koja zemlja stoji iza takve diverzije.
„Ne mislim da se danski političari plaše da će ruski tenkovi sjutra ući u Kopenhagen. Ali brine ih to što bi Moskva mogla da napravi druge ozbiljne probleme”, rekao je Mikl Runge Olesen, viši istraživač u Danskom institutu za međunarodne studije. Nasuprot tome, Anders Pak Nilsen, vojni analitičar s Kraljevskog danskog vojnog koledža, izjavio je: „Sve više se strahuje da bi rat u Ukrajini mogao da preraste u veći evropski rat – zato je važno da se pripremimo što prije.”
Zanimljivo je što tamošnji političari i analitičari kao glavnu prijetnju gotovo horski označavaju Rusiju, iako Vladimir Putin do sada nije pokazivao nikakve teritorijalne pretenzije ka Danskoj. S druge strane, niko ne spominje Ameriku, iako Tramp često ponavlja kako će Grenland postati dio SAD.
