Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić obraća se na panelu „Iskoristiti trenutak: Stvaranje trajnih partnerstava u susedstvu“ na forumu GLOBSEC u Pragu.

Na tom panelu učestvuju i nekadašnji specijalni izaslanik EU za dijalog Beograda i Prištine Miroslav Lajčak, predsjednik Vlade Jermenije Nikol Pašinjan i nekadašnji savezni kancelar Austrije Aleksandar Šalenberg.

Predsjednik je na pitanje šta zadržava Srbiju na evropskom putu kroz smijeh pokazao na Lajčaka i Šalenberga, i rekao: „Pitajte njih“, što je izazvalo smijeh u sali.

Istakao je da je to uvijek bila politička odluka, a ne nešto što se zasniva na zaslugama.

– Imali smo najveću stopu rasta, trebalo bi da budemo privlačni za EU. Ali tiče se i pripadnosti tržištu EU, činjenice da više nema granica sa drugim zemljama, što je od ogromnog značaja za ekonomiju. Ima i drugih razloga zbog kojih želimo da uđemo u EU. Neki bi rekli vrijednosti, ali tu se ponekada javljaju razlike u definiciji. Pitanje za nas je malo drugačije, radi se o Kosovu i Metohiji, mi se držimo Povelje UN i Rezolucije 1244. 22 od 27 članica EU su priznale nezavisnost Kosova. Pet zemalja to nije učinilo. Beograd neće priznati nezavisnost, ali to nisu spremni da urade ni Bratislava, Bukurešt, Atina, Madrid i Nikozija – naglasio je on.

Govorio je i o kršenju principa međunarodnog prava, i kaže da je teško objasniti bilo kome u Srbiji šta se dešava sa teritorijalnim integritetom Srbije, dok cio svijet priča o ukrajinskom teritorijalnom integritetu.

– Što se tiče bliskosti sa Rusijom, Rusija je oduvijek bila prijatelj naše zemlje. To je dobro poznato, i ja smatram da smo sve vrijeme imali principijelni stav o pitanju Ukrajine. Imali smo bliskost i prije 20 godina, ali u ono vrijeme je 80 odsto stanovništva tada bilo za EU, a danas je znatno, znatno manje – dodaje Vučić.

Pašinjan je osudio napad Izraela na Iran, što dovodi u pitanje krhku stabilnosti u regionu.

– Mi smo nedavno usvojili zakon u parlamentu o procesu pristupanja Jermenije u EU. Imamo blisku saradnju sa Briselom, ali mi ne možemo da potpuno ukinemo naše odnose sa Rusijom. Naša spoljna politika je da balansiramo, da imamo ravnotežu – kazao je jermenski premijer.

Pašinjan je rekao da se prisustvo ruskih vojnika u njegovoj zemlji smanjuje, i naglasio je da se razvijaju odnosi i sa Azerbejdžanom, kao i sa Iranom, Gruzijom i Turskom.

Lajčak kaže da je stav Slovačke kada je riječ o proširenju EU jasan i dosljedan, i da njegova zemlja podržava proširenje.

– Srbija je u tom procesu od 2014, već je prošlo 11 godina, i predstoji dug put. Taj proces je jasan, i mi smo se potpuno preobrazili. Godinama se taj proces zakomplikovao, i danas je potrebno 300 konsenzualnih glasova u Evropskom savjetu da se taj proces realizuje. To onda baš i ne motiviše i podstiče kandidate. Imamo problem sa kredibilitetom procesa pristupanja. To nije tehnički, već politički proces koji se zasniva na ispunjenju uslova – rekao je slovački diplomata.

On kaže da su mnoge zemlje koje se nalaze u pristupnom procesu bile i previše strpljive.

– Ali tu ne smije biti prečica, moraju se ispuniti uslovi. I mi sa strane EU moramo priznati specifičnosti svake zemlje – dodao je Lajčak.

Šalenberg kaže da neće da savetuje predstavnike zemalja koje žele da pristupe EU, već da želi da savetuje same članice.

– Nekada je evropska zajednica znala da je proširenje najvažnije političko sredstvo koje imamo. Kada su ušle Grčka, Španija i Portugal, tada se radilo o jačanju mladih demokratija. Danas smo izgubili taj način razmišljanja. Napad na Ukrajinu je naveo neke zemlje da razmišljaju kao naši osnivači. Moramo stabilizovati naš komšiluk, cio region. I to je lakmus test za geostrateške kapacitete EU. Ako stalno budemo fantazirali o ulozi u Africi i na Bliskom istoku, nećemo uspjeti – kazao je on.

Bivši austrijski kancelar ističe da to nije dvorište EU, i da su problemi EU problemi i zapadnog Balkana.

– To je naše predvorje. Ako nemamo dugoročnu stabilnost u jugoistočnoj Evropi, nećemo imati stabilnost ni u ostatku EU. Hajde da se saberemo mi u Briselu – kaže on.

Na pitanje o odnosima Srbije i Rusije, kao i podršci Ukrajine, Vučić je rekao:

– Mi ne zavisimo potpuno, ali zavisimo u velikoj mjeri od ruskog gasa. Više od 80 odsto dobijamo od Rusije, i mi nastojimo da diversifikujemo naše izvore gasa. Ali u narednih šest do sedam godina situacija se neće mijenjati – rekao je on.

Istakao je da Srbija ima jako dobru saradnju sa Ukrajinom, i da se vidio sa Zelenskim prije dva dana.

– Ukrajina je uvijek bila prijateljska zemlja Srbiji. Inače, oni poštuju međunarodno javno pravo, i nisu priznali nezavisnost Kosova. Nisu čak ni pozvali Prištinu u Odesu na sastanak. Mi to cijenimo. Kada je riječ o naoružavanju, mi nemamo pravo da prodajemo i šaljemo opremu niti Rusiji niti Ukrajini. Neki kažu da preko trećih zemalja to ide. Nema sumnje da kada prodate oružje nekoj zemlji u svijetu, onda će možda Ukrajina ili Rusija dobiti to, ali mi ne izvozimo direktno naoružanje. Mi smo ponudili podršku za obnovu i rekonstrukciju gradova i regiona u Ukrajini. I dali smo desetine miliona – rekao je predsjednik Srbije.

– Mi nismo antirusi. Mi nismo nikakvi mali Rusi, mi smo Srbi – rekao je Vučić.

Naglasio je i da Moskva zbog toga nije pravila veliki pritisak, ali i da pretpostavlja da ih to ne raduje.

– Mi postupamo kao nezavisna i suverena država. Evropski put ne može biti da li ste za Rusiju ili Ukrajinu… Mi nismo protiv Rusije! Mi nismo mali Rusi kako nas zamišljaju, mi smo Srbi. Za nas je važniji strateški pristup EU. Šta EU želi sa nama. Da li nas žele ili ne? Uvijek pronađu jednu zemlju da se buni protiv Skoplja, a to je Bugarska. Hrvatska će uvijek imati prigovore za Srbiju. Govoriće o problemima sa manjinama, sa udžbenicima, sve da nas uspore, i da nas grde po svakom pojedinačnom pitanju. To ne uspostavlja povjerenje – istakao je Vučić.

Predsjednik kaže da Srbija ima probleme, i dodaje da je možda i njegova greška što EU nije popularna u Srbiji kao što je bila.

– Možda je potrebno da napravim neku uspješniju propagandu u korist EU. Nema sumnje, ekonomski i politički, i na razne načine, niko ne može da ospori važnost EU. To je emocionalno pitanje za nas. Govoreći o pristupu zasnovanom na zaslugama, neki govore da su Albanija i Crna Gora razvijenije od Srbije. Pa niko u to ne veruje! Niko – rekao je on.

Vučić se jutros u Pragu sastao sa Lajčakom, bivšim austrijskim kancelarom Sebastijanom Kurcom i domaćinom, predsednikom Češke Republike Petrom Pavelom.

Tagovi