Napitak broj 1 za skidanje opasnih masti sa stomaka

Mnogima je dio svakodnevne rutine, a niko ne zna koliko pomaže

Kada govorimo o masnoćama u tijelu, većina nas odmah pomisli na estetski aspekt – kako izgleda stomak, butine, ruke… Ali postoji jedna vrsta masti koja nema veze sa izgledom, već direktno sa zdravljem i zove se visceralna mast. To je ona „nevidljiva“ masnoća koja se nalazi duboko u trbušnoj duplji i obavija vitalne organe poput jetre, želuca i creva.

Prekomjerna količina ove masti povećava rizik od ozbiljnih bolesti, prije svega srčanih problema, dijabetesa i visokog pritiska.

Dobra vijest? Nauka kaže da postoji jednostavan napitak koji može pomoći da je smanjimo, a vrlo je moguće da ga već pijete svakog jutra.

Da, riječ je o – kafi.

Šta kaže nauka o kafi i visceralnim mastima?

Prema studiji iz 2025. godine, koja je obuhvatila više od 45.000 ljudi, oni koji su pili u prosjeku 1,7 šolja kafe dnevno imali su značajno manju količinu visceralne masti u poređenju sa onima koji kafu uopšte nisu pili.

Važno je naglasiti, ne govorimo o potpunom uklanjanju masti, jer je u malim količinama ona potrebna da bi organi bili zaštićeni. Ali kada je ima previše, to postaje problem. Kafa se, očigledno, pokazuje kao prirodan saveznik u borbi protiv tog problema.

Zašto kafa ima ovakav efekat?

Prema riječima registrovane dijetetičarke Megan Berd, postoji više razloga zašto kafa može pomoći u smanjenju visceralne masti:

1. Kofein ubrzava metabolizam

Kofein, najpoznatiji sastojak kafe, može ubrzati vaš metabolizam. Istraživanja pokazuju da kafa može povećati bazalni metabolizam (koliko kalorija tijelo troši u mirovanju) i do 20% u naredna tri sata nakon ispijanja. To znači da tijelo efikasnije troši energiju, pa samim tim i masti.

Zanimljivo je da ista studija nije potvrdila isti efekat kod zelenog čaja, iako i on sadrži kofein. Zaključak je da kafa sadrži više kofeina po mililitru, što dodatno doprinosi njenom uticaju na metabolizam.

2. Bogata je antioksidansima

Kafa je jedan od najbogatijih izvora antioksidanasa, biljnih jedinjenja koja štite ćelije od oštećenja. Svaka šolja sadrži između 200 i 550 miligrama antioksidanasa, što je više nego u zelenom čaju ili crnom vinu.

Nutricionistkinja Bet Konlon objašnjava da se dva konkretna antioksidansa iz kafe, hlorogenska kiselina i kafestol, direktno dovode u vezu sa smanjenjem visceralne masti. Studije pokazuju da hlorogenska kiselina utiče na smanjenje obima struka i ukupne tjelesne težine, dok kafestol može pomoći u razgradnji masnih naslaga.

3. Kafa može smanjiti apetit

Još jedan način na koji kafa može pomoći jeste smanjenje osjećaja gladi. Kofein stimuliše nervni sistem i može dovesti do privremenog smanjenja apetita, što potencijalno vodi ka manjem unosu kalorija tokom dana.

Međutim, efekat zavisi od vremena konzumacije. Jedna starija studija pokazala je da kafa popijena nakon obroka ima veći efekat na smanjenje gladi, nego kada se pije prije jela.

Konlon upozorava: „Kafa ne treba da zamijeni obrok. Iako može uticati na apetit, važno je unositi raznovrsne i nutritivno bogate obroke u toku dana.“

Kako piti kafu da biste imali koristi?

Važno je istaći – nije svaka kafa dobra za topljenje masnoća. Ako u kafu dodajete velike količine šećera, slatkih sirupa, punomasnog mlijeka ili šlaga – efekat može biti potpuno suprotan.

Najbolji izbor je crna kafa – bez dodataka. I da, za mnoge je njen ukus prejak, ali to je odlična prilika da otkrijete čari različitih sorti zrna i načina pečenja.

Ako baš ne možete bez malo slatkoće, dodajte kašičicu biljnog mlijeka (npr. bademovog ili ovsenog), bez zaslađivača. To će ublažiti gorčinu, a neće značajno uticati na kalorijsku vrijednost.

Nutricionisti savjetuju i da se kafa ne pije kasno popodne ili uveče, jer može poremetiti san, a dobar san je ključan za regulaciju hormona koji upravljaju metabolizmom i glađu.

Naravno, nijedno piće nije čudotvorno samo po sebi. Kafa može pomoći, ali u okviru cjelokupnog zdravog načina života, koji uključuje ishranu bogatu biljnim vlaknima, dovoljno kretanja i dobar san.

(ona.rs)