Ova knjiga nije napisana da bi bila objašnjena, već odslušana, jer u njoj sve više ćuti nego što se govori, ali nijedna tišina u njoj nije prazna, kazao je Momčilo Zeković Zeko predstavljajući u Centru za kulturu Prijestonice Cetinje svoj novi roman “Biblioteka ćutanja”.
“Biblioteka ćutanja” je zbirka mojih pitanja. Neka su postavljana naglas, većina je ostala da odzvanja unutra. Pisao sam je iz potrebe da nešto ne zaboravim ili da se sjetim onoga što sam mislio da nikad neću zaboraviti. Možda je ova knjiga moj način da oprostim sebi ili barem da stanem naspram svega što nijesam rekao kad je trebalo”, objasnio je autor.
Roman posvećen roditeljima i preminulom prijatelju, pisan je dugo, ne zbog dužine priče nego, kako je objasnio Zeković, zbog potrebe da svaka rečenica prespava.
“Napisao sam je, iskreno, ne da bih vas nečem naučio nego da malo razgrnem po sopstvenom haosu i vidim ima li u njemu nečeg čitljivog”, objasnio je Zeković.
Zekova pripovijest nas, prema riječima istoričara i književnika Slobodana Boba Čukića, suočava sa najdubljim i najskrivenijim dilemama, sa crnogorskim i cetinjskim ranama – otvorenim i nezacijeljenim ranama.
“Autor kroz faktografski precizne istorijske pasaže potvrđuje izvanrednu obaviještenost o povijesnim činjenicama i nerasvijetljenim pitanjima koja su dugo egzistirala potpovršinski, sve dok poslije raspada SFRJ nijesu izbila na površinu. “Biblioteka ćutanja” preispituje nezaliječene povijesne traume, provocira i čini vidljivim pitanja koja se kriju pod maskom dvoličnosti koju mi, koji nijesmo sa Cetinja, tek naslućujemo. Ovo je, konačno i prilika da upoznate ovaj grad na mnogo dublji način. Kome basta, razumjeće. Kome ne basta, neće. Sve to je, konačno, pitanje personalnog formata i moralnog kapaciteta i integriteta”, istakao je Čukić.
Pored toga što je razglednica i podśećanje, ova knjiga je, prema riječima reditelja Darka Ivanovića i opomena, “i Zekov obračun sa našim glupostima u vrijeme jedne od naših najvećih pobjeda koja je, ispostaviće se, preludijum još jednog velikog poraza koji danas živimo”.
“Zekova je knjiga tako, na koncu, nastavak tradicije muškog oporog leleka nad naopakim usudom naroda iz Crne planine, ali “Biblioteka ćutanja” je dodatno i vješto prišivena sjenka na stopalu svakog Petra Pana u svakom Crnogorcu, poklon nama, što zatrpani mačoističkim đubrivom, kukavički gledamo da ni slučajno ne puštimo dječaka naizvan, a tek ljubavnika, romantika, pjesnika, trubadura, sconosciuta koji leži među ovim ratničkim žilama”, kazao je Ivanović.
Književnica i književna kritičarka Dragana Erjavšek nazvala je “Biblioteku ćutanja” malim remek-djelom crnogorskog hipersenzitivnog realizma, žanra koji je, kako je objasnila, Zeko već u poetskom smislu odradio.
“To kako Zeko piše, a znate već kakva je njegova poezija, je nešto što ne može svako sebi da dozvoli – da uvijek bude na ivici patetike, ali nikada da pređe tu granicu, da uvijek se igra riječima a da se nikad ne preigra, da uvijek navede na jedno pa vas onda iznenadi u nekom momentu kao što je sa ovom knjigom uradio. Najbolje sa ovom knjigom je što vi sve do momenta dok dona Simona ne kaže da je Crnogorka, ne znate u kom će smjeru priča da vodi. To u dramskim krugovima vjerovatno zovu nešto kao efekat iznenadne promjene. Taj njegov način da nas razvlači kao čitaoce i da nas zavlači, je nešto čega mi fali u današnjoj crnogorskoj književnosti”, naglasila je Erjavšek.
U svom poetskom eseju dramaturg i književnik Obrad Nenezić je “Biblioteku ćutanja” nazvao malom istorijom ljubavi ali velikom istinom o stradanju, kako čovjeka tako i emocija. On je zahvalio Zeku što piše.
“Jer ko piše zlo misli svakom zlu. Tvoju lijepu čitanku ljubavi i istorije zatvaram tvojom poezijom a ne prozom – koja glasi: “Opterećujuće je uzimati člansku kartu za ulaz u biblioteku tuđeg ćutanja.” Zato zaćutimo!”, poručio je Nenezić.
Odlomke iz romana govorili su glumci Jelena Nenezić i Milo Perović.
Promociju Zekovićevog romana organizovali su Sekretarijat za kulturu Prijestonice Cetinje i Centar za kulturu povodom obilježavanja Svjetskog dana knjige i autorskih prava.
