Na putu do prirodnih atrakcija Oka skakavice, Grlje i Rapojane u gusinjskom Vusanju već devet i po godina nalazi se nezakonito podignut spomenik posvećen Jusufu Čeliću ili Isufa Čelje, saradniku fašističkog okupatora u Drugom svjetskom ratu.

Država za sve to vrijeme nije bila u stanju da ovaj spomenik ukloni, a krivična prijava protiv Arifa Čeljaja, finansijera izgradnje, odbačena zbog zastarjelosti.

U Vusanju, na granici sa Albanijom, žive dominantno Albanci i za mnoge od njih Jusuf Čelić je heroj, iako je za zvaničnu istoriju Crne Gore saradnik fašističkog okupatora u Drugom svjetskom ratu.

Istoričar Tadija Bošković podsjeća da se Čelićevo ime, pored ostalih, pominje u knjizi Predraga Šćepanovića „Zločini nad pravoslavnim stanovništvom u gornjem Polimlju od 1941. do 1945,u kojoj je označen kao komandir čete dobrovoljačke vojske – vulentara.

„Vulentari su muslimanska milicija, odnosno Albanci koji su živjeli na prostoru Plava i Gusinja i na prostoru Albanije, paravojska koju je formirao Salja, ona je preuzela Plav i Gusinje nakon kapitualcije Jugoslavnije“, kaže Bošković.

Čelić je 28. jula 1944. godine u Velici sa svojim saborcima i Njemcima, učestvovao u pokolju više od 500 žena i djece. Ubijen je u sukobu sa partizanima početkom 1945. godine u Dolji kod Gusinja.

Inspektor za kulturnu baštinu 2013. godine je organima tadašnje opštine Plav, naložio da uklone spomenik, međutim, to se ni do današnjeg dana nije dogodilo.

Za razliku od spomenika Čeliću koji i danas krasi Vusanje i podsjeća koliko država Crna Gora, neprimjenjivanjem zakona, baštini albansku kvinslinšku tradiciju čiji je zaštitni znak saradnik fašističkog okupatora kojem se klanjaju albanski politički prvaci, među kojima i onaj koji je juče uzbunio crnogorsku javnost zbog saobraćajnog znak u Murinu na kojem je Peć prikazan kao grad u Srbiji.

Genci Nimanbegu je juče istakao da postavljanje saobraćajnog znaka predstavlja iskrivljivanje priznatih činjenica, što je krajnje ciničan postupak od osobe koja odavanjem počasti fašističkom saradniku i ratnom zločincu 19. avgusta 2020. godine demonstrirala kako se iskrivljuju nepobitne istorijske činjenice.

Nimanbegu se 19. avgusta 2020. poklonio sjenima ratnog zločinca

 

Da je Nimanbegu dosledan i principijelan, onda bi umjesto polaganja cvijeća na spomenik ratnom zločincu insistirao na uklanjanju istog, zato što je nezakonito postavljen i zato što se njegovim postojanjem potiru nepobitne istoriske činjenice.

Prema Nimanbeguu, jedna pravila treba da važe za saobraćajni znak čiji se sadržaj ne kosi sa međunarodnim pravnim aktima, dok potpuno druga važe za nelegalno postavljene spomenike fašističkim saradnicima i ratnim zločincima koji su bliski srcu i svjetonazorima prvog čovjeka Ulcinja.

Tagovi