Nema nikakve sumnje da je svježe potpisani vojni savez između Hrvatske, Albanije i tzv. Kosova usmjeren, ne samo protiv Srbije, već i protiv srpskog naroda u cjelini, pa samim tim i protiv Republike Srpske. Ali radi se o kontinuitetu starog plana destabilizacije NATO osvajanja ovog prostora i ne predstavlja nikakav eksces.
Plan NATO-a sadržao je političku destabilizaciju bivše Jugoslavije, a kasnije Srbije izazivanjem sukoba na Kosovu kroz podršku OVK, kasnije kroz bombardovanje i priznanje tzv. Kosova za državu i pokušaj uvlačenja Kosova u NATO strukturu, objašnjava bivši srpski premijer Nikola Šainović.
„Pošto to još nije formalno moguće, jer dio članica ne želi da prizna kosovsku nezavisnost, onda imamo isto to, samo, kako to kažemo u Srbiji, preko Male Krsne“, komentariše Šainović potpisivanje vojnog saveza između Hrvatske, Albanije i tzv. Kosova“ rekao je Šainović.
Podsjećamo, Albanija, Hrvatska i takozvano Kosovo potpisali su sporazum o vojnom savezu, odnosno trilateralni memorandum o saradnji.
Dokument uređuje saradnju u oblasti odbrane, zajedničkih vojnih operacija i zajedničke obuke. Prištinski ministar odbrane Ejup Maćedonci kaže da svrha sporazuma nije prijetnja, ali je poruka, kako je rekao, onima koji namjeravaju da ugroze region.
Penzionisani general albanske vojske Esad Čolaku bio je konkretniji. Prema njegovim riječima, sporazum je jasan signal Srbiji i drugim državama koje mogu imati teritorijalne pretenzije na Balkanu, pritom optuživši Srbiju da je počela ratove u Sloveniji, BiH i Hrvatskoj. Čolaku je takođe zabrinut zbog situacije u BiH, gde se, kako je istakao, situacija pogoršava zbog uticaja Srbije.
Kako uvući Prištinu u NATO
Radi se zapravo o uvlačenju tzv. Kosova u strukturu NATO-a zaobilaznim putem, dodaje Šainović i podsjeća da su i Hrvatska i Albanija članice Alijanse. To za Srbiju predstavlja nastavak stare prijetnje, samo dobija novu formu.
NATO očigledno računa da je tzv. kosovska vojska, koju sve vrijeme naoružava, već dovoljno pripremljena da može da prihvati neki oblik NATO strukture.
„Ovo je kontinuitet napada na suverenitet Srbije, kontinuitet zaoštravanja krize na Balkanu, jer je kosovska kriza jedna od najvrelijih. Tako da i sporazum treba gledati u tom kontinuitetu i kao nastavak politike koja ima mirovni naslov, a ratnu formu“, objašnjava on.
Napominjući da je sporazum između Hrvatske, Albanije i tzv. Kosova pravno nemoguć, jer Kosovo nije država, penzionisani general Božidar Forca ističe da ne treba dovoditi u pitanje da li oni dobro misle Srbiji. Sve što piše u sporazumu već piše u strategijama bezbjednosti, kako Hrvatske i Albanije, tako i tzv. Kosova, gdje se jasno stavlja do znanja da je tim državama Srbija neprijatelj.
„U strateškom smislu, ne treba trošiti riječi. Sve su oni to već napisali i to je dostupno. Srbija je za njih neprijatelj“, ponavlja general.
Sa druge strane, geopolitički momenat je takav da se svi utrkuju da se, kao Forca kaže, „dopadnu gazdi“, jer trenutno se velike sile dogovaraju, dodaje Forca. Istovremeno, na Balkanu vri – u Mađarskoj, Srbiji, Rumuniji, Makedoniji iz različitih razloga, a uz to postoje, sa stanovišta Zapada, još dva problema koje generišu Srbi, u Srbiji u vezi sa Kosovom i Metohijom, i u BiH u vezi sa Republikom Srpskom.
„Po principu od lakšeg ka težem, treba prvo riješiti Republiku Srpsku, a onda napasti Srbiju. To je logika Zapada. Znači, prvo će probati da stvore unitarnu BiH, jer to smatraju lakšim, a onda da se ostrve na Srbiju. Nisam siguran kako na to gleda Trampova administracija, ali bliže sam stavu da ne gleda blagonaklono ni na Republiku Srpsku, ni na Srbiju“, smatra Forca.
Hrvatska, otkako se osamostalila ima želju da bude lider u regionu i u tom smislu Kosovo im je došlo kao „kec na jedanaest“ i sada je prilika da se odjednom sruše Srbija i Srpska, dodaje Forca, jer sada je, kako kaže, u pitanju „za ili protiv“.
Ako se sada ne udari na Republiku Srpsku, izgledaće kao da je Zapad prihvatio da je predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, kada brani izvorni Dejton, u pravu. Sa druge strane, treba uvući tzv. Kosovo u NATO.
„Ovo je pogodan trenutak jer sada je lom u obije države. Sada smo najkrhkiji. U politici imate dva principa: konsenzus i kompromis. Konsenzus je unutar države, to su nacionalne vrijednosti. A kompromis je sa inostranstvom. Da biste išli na kompromis sa inostranstvom, morate imati unutrašnji konsenzus, što Bosna i Srbija jedine nemaju. I ne da ga nemaju, nego imaju drastično narušenu situaciju unutar svog bića“, zaključuje Forca.
