Povećan broj zahtjeva za provjeru rada sudova

Broj zahtjeva za zaštitu zakonitosti je povećan tokom 2024. godine, a to je posljedica povećanog broja presuda, ocijenjeno je u emisiji „Naglas“.

Kako je istakao državni tužilac Armin Selmanović, cilj ovog vanrednog pravnog lijeka je da se zakon pravilo primjenjuje i u najvećoj mjeri unaprijedi vladavina prava.

Selmanović ističe da je zahtjev za zaštitu zakonitosti vanredni pravni lijek i kvalitetno sredstvo za sudove, ali i za tužilaštvo u smislu bolje zaštite ljudskih prava. Povećan je broj ovih zahtjeva u prošloj godini, a cilj je da se zakon pravilo primjenjuje i u najvećoj mjeri unaprijedi vladavina prava.

Kako je rekao Selmanović, to sredstvo koriste kada je povrijeđen zakon, bilo da je u korist ili na štetu okrivljenog i daju se smjernice sudovima i tužilaštvu kako da pravilno primjenjuju zakon.

„Trend je rasta u posljednjih nekoliko godina, ali time smo doprinijeli da dođe do pravilne primjene zakona. To je i potvrda da su optužnice kvalitetne i da imaju dovoljnio dokaza za osuđujuće presude. Od početka 2025. imali smo dva zahtjeva, jedan u korist, a jedan na štetu okrivljenog, u 2024. VDT je podiglo 19 zahtjeva, 12 je usvojeno, u 2023. osam usvojeno, a u 2022. i 2021. po jedan. Najveći broj zahtjeva je bio u velikom broju predmeta za organizovani kriminal i korupciju. Vjerujem da ovi podaci mogu izaivati zabrinutost sa aspekta stručnosti, ali žalbe tužilaštva imaju za cilj pravilu primjenu zakona i mi želimo da u najvećoj mjeri unaprijedimo vladavinu prava“, rekao je Selmanović.

Predsjednica Apelacionog suda Mirjana Popović naglašava da je u pitanju vanredni parvni lijek koji je na raspolaganju samo jednoj strani u postupku, a to je VDT, a da Vrhovni sud po tom lijeku donosi različite odluke, pa se ne može izvesti zaključak da sudije ne vrše dobro svoju funkciju.

„Taj pravni lijek nije neka novina i on se koristi od ranije i u regionu, tako da imamo recimo u Hrvatskoj na godišnjem novou oko 40-ak zahtjeva, u Srbiji do 1.700, a meritorno se odlučuju za oko 700. Svrha je da krajnje odluke Vrhovnog suda daju smjernice ne samo sudovima, nego i tužilaštvu kako treba raditi i kako primjenjivati zakon“, rekla je Popović.

Član Sudskog savjeta Rade Ćetković ističe da je tačno da je od 2021. do 2025. došlo do porasta tog pravnog lijeka.

„Ovo je jedan oblik usaglašavanja i laička javnost ne može ga lako razumjeti. On nije tu da nekom nanese nepravdu, već da pravni sistem učini takvim da se zakon kod svih sudija primjenjuje jednako“, rekao je Ćetković.

Advokat Veselin Radulović smatra da je podatak o povećanju zahtjeva alarmantan uvijek kada imate konstataciju od najviše sudske instance da je zakon povrijeđen.

„Reakcije javnosti su opravdane, a kada se desi da ti zahtjevi budu usvojeni onda to naravno šteti ugledu sudova. Nije dobro kada od Vrhovnog suda dobijete odluku o povredi zakona i na štetu i u korist okrivljenog. To treba da pokaže kako treba sudovi ubuduće da rade. Suština ovih presuda je da ide u tom pravcu da se greške ne ponavljaju. Drago mi je što je VDT počelo da primjenjuje češće ove zahtjeve, jer čim se oni usvajaju, onda je i njihov osjećaj da je to potrebno ispravan“, rekao je Radulović.

Za „Naglas“ je izjavu dala i Seka Piletić, predsjednica Krivičnog odjeljenja Vrhovnog suda, koja konstatuje da je evidentno da je tokom 2024. znatno uvećan broj zahtjeva, kao i broj onih koji su usvojeni u kojima je konstatovana povreda u korist okrivljenih, zbog kojih Vrhovni sud izražava zabrinutost.

Tim povodom Vrhovni sud je već preduzeo prve korake, pa je sa programskom kancelarijom Savjeta Evrope u Podgorici organizovan radni sastanak sa sudijama na kojem će biti razmatrana djelotvornost ovih zahtjeva, kako bi se sudska praksa ujednačila. Inicirali su i konsultativne sastanke među sudovima, prenosi RTCG.