Tursko pravosuđe efikasnije od crnogorskog: U roku od dvije godine riješili slučaj ubistva Jovana Vukotića; Kada bi Crna Gora mogla dobiti efikasnije pravosuđe?

Nedavno je izrečena prvostepena presuda u slučaju ubistva navodnog vođe škaljarskog klana Jovana Vukotića gdje su osumnjičeni dobili doživotne robije. A pitanje koliko je naš pravosudni sistem efikasan i da li bi naš pravosudni sistem isto tako bio efikasan, o tome su govorili advokat Andrijana Razić, član Odbora za bezbjednost i odbranu Jovan Jole Vučurović i urednik Gradske televizije Nikola Đurović.

Nikola Đurović je na početku kazao da imajući u vidu sve što se dešavalo u Crnoj Gori, malo je vjerovatno da se može porediti efikasnost crnogorskog i turskog pravosuđa.

„Ono što je pitanje je da li bi mogli očekivati presudu ovako brzo, definitivno ne a to pokazuju drugi procesi gdje imamo uhvaćene na djelu, a čiji procesi traju i dalje. Nezahvalno je porediti ovaj slučaj ubistva Vukotića sa nekim drugim procesima koji u Crnoj Gori traju, a dio su okupacije kako javnosti tako i drugog dijela procesa, a ovdje vidimo koliko je naše pravosuđe tromo i sporo. Pojedini procesi koji se karakterišu kao procesi vijeka nikako da počnu. Imamo bezbroj odlaganja, anomalija, a sudije u nekim slučajevima, koriste neke procedure koje jesu zakonom omogućene, da odlože suđenje ili tome slično, ali je to korišćenje mehanizama koji idu njima u korist, a gdje kupuju vrijeme za procese koji su itekako bitni“, kazao je Đurović.

On zaključuje da slučajeve koji su vezani za ubistva, i dodaje da naši organi ne umiju da rade svoj posao.

„Bile su brojne anomalije, a tako danas još uvijek ne znamo ko su nalogodavci ubistva Duška Jovanovića, inspektora Šćekića i mnogih drugih koji su nakon tih ubistava nestajali, a vidite kod ubistva Vukotića da nije prošlo ni dva dana, a počinioci su uhvaćeni“, naveo je Đurović.

Poslanik Jovan Jole Vučurović kazao je da nije bilo demontaže bivšeg sistema, tako da nije bilo demontaže ni u samom sudstvu i ono je ostalo onako kakvo je bilo proteklih trideset godina.

„Crnogorskoj javnosti treba istaći istinu da u Crnoj Gori nikada sudstvo nije bilo nezavisno i profesionalno, ni u vrijeme kralja Nikole, ni u vrijeme Kraljevine Jugoslavije i komunističke Jugoslavije, a naročito nije bilo nezavisno u proteklih 30 godina, kada je sudstvo bilo poluga u rukama jednog kriminalnog i zločinačkog sistema, koji je predvodio Milo Đukanović, koje je kao i ANB, policija i tadašnje tužilaštvo, korišćeno za obračun sa političkim neistomišljenicima“, kazao je on.

Dodaje da sva ubistva između narko-kartela, koja se dešavaju u Crnoj Gori, adresira upravo na sudstvo Crne Gore, koje nakon tri godine tužilačkog pritvora ne može da donese presudu, i ti ljudi izlaze iz zatvora i nastavaljuju se sukobi kriminalnih klanova.

„Dakle, sudstvo je i dalje onako kakvo je bilo u vrijeme bivšeg režima i dok se to ne promijeni, ne možemo naprijed. Da je naše sudstvo na najnižim granama, svjedoče i neriješena ubistava Duška Jovanovića, Slavoljuba Šćekića, i mnogi drugi slučajevi neriješenih ubistava“, kazao je on.

Advokat Andrijana Razić kazala je da ne zna procesne zakone Turske, ali nije iznenađena što su bili tako ekspeditivni po pitanju određivanja kazne za ubice Jovana Vukotića.

„Turska je potpisnica evropske konvencije o ljudskim pravima koji garantuje pravo na pravično suđenje, pravo u razumnom roku, a da podsjetim, suđenje u razumnom roku je pravo koje pripada okrivljenom. Niko nema veći interes da se postupak što prije okonča osim okrivljenog, posebno onog koji sjedi u pritvoru. Kada bi pričali o standardima u XXI vijeku, naše pravosuđe ne bi trebalo toliko da se razlikuje u odnosu na tursko“, kazala je ona.

Dodaje da imamo činjenicu da je Turska na efikasan način završila složen krivični postupak odnosno visokoprofilno ubistvo, a koje se ne tiče njihovog državljanina.

„Samo možete zamisliti koliko su efikasni kad je u pitanju njihov interes. Ne možemo poći za zaključkom da je bio prioritet da riješe obračun crnogorskih kriminalnih klanova i da obezbijede pravdu“, kazala je ona.

Razić navodi da Turska ima mogućnost doživotnog zakona, a da se to razumije zbog državne istorije, ali ne zna je li opravdano ili ne.

„Ja mislim da su u konkretnom slučaju čim su izrekli takvu sankciju vjerovatno imali dovoljno dokaza, a i pitanje je kako su kvalifikovali to ubistvo. Pretpostavljam da kad su se usudili da za ubistvo stranog državljanina, i to ne neke relevantne evropske države, da na taj način zaokruže tu priču i taj postupak privedu kraju uz izricanje najteže sankcije, pretpostavljam da su imali dovoljno dokaza i da su to odradili po zakonu“, kazala je ona dodajući da je to prvostepena presuda, a pitanje je hoće li biti pravosnažna.