Kurtijeve lažne optužbe protiv Srbije: Cilj izazivanje sukoba i okupiranje sjevera KiM

Brzina i sigurnost kojom je premijer lažne države Kosovo Aljbin Kurti, bez ijednog dokaza, požurio da optuži Beograd da je uz pomoć Rusije organizovao rušenje kanala Ibar – Lepenac, uz zapaljivu retoriku o „terorističkom aktu“ i zahtjeve Kforu da dobije dozvolu da šalje „vojsku“ u srpske sredine na KiM, još jedna su potvrda opasne strategije Prištine da po svaku cijenu zapali novi ratni plamen u regionu, okupira sjever i protjera Srbe.

Ovu dilemu nema srpski državni vrh, a sudeći po prvim reakcijama iz međunarodne zajednice, ni vodeće zapadne sile i saveznici Prištine. Cio igrogaz koji je u režiji Kurtija uslijedio posle eksplozije koja se dogodila u noći 29. novembra između mjesta Varage i Ugljare u opštini Zubin Potok, Vučić je nazvao je „pokušajem velikog hibridnog napada na našu zemlju“.

Tome u prilog ide i vrijeme poteza Prištine, koja je samo devet minuta nakon što je Kurti obaviješten o eksploziji uputila zvaničan zahtjev Kforu da se tzv. kosovske bezbjednosne snage „potencijalno stacioniraju“ na sjeveru, ali je misija NATO to odbila. Hladan tuš za Kurtija bila je i reakcija američkog ambasador u Prištini Džefrija Hovenijera. Američki diplomata, koji je uvek bio lak na oštroj retorici kada je trebalo, i prije istrage, pokazati prstom na Beograd i Srbe na KiM kao „dežurne krivce“, ovog puta je posle sastanka diplomatskih predstavnika zemalja Kvinte u Prištini sa Kurtijem, priznao da SAD u ovom trenutku ne mogu da kažu ko stoji iza napada i pozvao na temeljnu istragu.

Kurti je brže-bolje aterirao, pa je od prvobitnog etiketiranja krivaca – od davno ugašenih takozvanih „Sjevernih brigada“ i bivših jedinica Civilne zaštite, do Srbije u cjelini, pa čak i bivšeg predsjednika tzv. Kosova Hašima Tačija – u nedjelju uveče priznao da ne zna dokle je stigla istraga oko eksplozije na kanalu, jer je – vikend?!

Ali nije odustao od pokušaja da nametne lažni narativ o Srbiji kao destabilizujućem faktoru i „maloj Rusiji“ na Balaknu, pa je tako konstatovao da je u „danu kada se desio napad na policijsku stanicu u Zvečanu, Moskva ispalila mnogo raketa na Ukrajinu“, a napad na kanal iskoristio da ponovo podsjeti na slučaj Banjska.

Međutim, za sada Kurtiju ne ide od ruke da stvori atmosferu poput one nakon dešavanja u pomenutom naselju i da lažnim optužbama stvori klimu međunarodne osude Srbije. S druge strane, Vučić je odmah jasno ukazao da Srbija ostaje privržena miru, stabilnosti i istini i da kategorički odbacuje ove neosnovane optužbe. Zvanični Beograd pozvao je na temeljnu, nepristrasnu istragu, uz strog međunarodni nadzor, kako bi se utvrdilo ko su naručioci i izvršioci napada na vitalni infrastrukturni objekat na KiM, ali i kakva je politička pozadina ovog događaja.

Predsjednik skupštinskog Odbora za odbranu i unutrašnje poslove Milovan Drecun kaže za „Novosti“ da čak i ako bi se pokazalo da Kurti nije organizator incidenta, on je odmah iskoristio taj događaj za brutalnu kampanju laži protiv Beograda, uvezujući to sa navodnom nekakvom zajedničkom hibridnom prijetnjom Beograda i Moskve.

– Kurti ima dva cilja. Prvi je politički, da ojača svoju poziciju u albanskom biračkom tijelu pred izbore, predstavljajući se kao odsudni branilac tzv. Kosova od nekakvih agresivnih planova Beograda. Drugi je da dovrši fizičku okupaciju sjevera KiM, preko prisustva tzv. kosovske policije, specijalnih parapolicijskih jedinica, obavještajnog sektora, i konačno, instaliranjem tzv. vojske Kosova.

Eksploziv na crnom tržištu

To što je Kurti odmah izašao sa tezom da je eksploziv koji je korišćen u napadu na kanal iz magacina srpske vojske i da se on ne može naći na crnom tržištu, Drecun vidi kao veliki nonsens.

– Imajući u vidu da je u bivšoj Jugoslaviji na više mesta postojala proizvodnja eksploziva i šta se sve dešavalo u ratovovima devedesetih, potpuno je lako utvrditi da postoje velike količine koje su izašle iz magacina u Hrvatskoj, BiH, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji kada je došlo do rasturanja nekadašnje države. I taj eksploziv i naoružanje i te kako se nalazi na crnom tržištu i njime mogu da manipulišu i neke obavještajne službe.

Kurtiju su ovakvi incidenti i optužbe na račun Beograda da organizuje „navodne terorističke akcije i grupe, ubacuje naoružanje na KiM“, argumenti za zahtjeve da su mu na sjeveru potrebni jači kapaciteti od ovih kojima raspolaže u okviru policije.

– To je naročito koristio posle Banjske, kontinuirano je govorio da postoje terorističke grupacije, čak su nepostojeću „Sjevernu brigadu“ proglasili terorističkom grupom, Civilnu zaštitu, koja je takođe rasformirana. On je gradio taj narativ da mu, eto, prijeti ne znam kakva opasnost od strane Beograda i zato bi bilo potrebno da mu se u jednom trenutku dozvoli da uđe sa vojskom – kaže Drecun.

Podsjeća da je Kurti uspostavio administrativnu kontrolu nad sjeverom tako što je instalirao nelegalno izabranu vlast u četiri srpske opštine i pokušava u potpunosti da onemogući rad svih srpskih institucija.

– On sad želi da sa svojom vojskom uđe na sjever. Plan mu je i da uskoro zatraži da se uvedu zajedničke patrole tzv. KBS i Kfor uz administrativnu liniju.

Istoričar i analitičar iz Centra za društvenu stabilnost Srđan Graovac kaže za „Novosti“ da osim otimanja sjevera i protjerivanja Srba, Kurti pošto-poto želi da izazove sukob Srbije sa NATO:

– On hoće da prikaže kako Beograd i Srbi onemogućavaju Albancima život na KiM, pa evo sada i napadom na kanal uskraćuju im električnu energiju i vodu. U toj strategiji iznuđivanja konfrontiranja Srbije sa Zapadom stalno nas optužuje da smo ruska ispostava i da želimo destabilizaciju. Zna da Srbija sa Rusijom i Kinom ima dobre odnose, pa bi da naruši odnose naše zemlje sa SAD i zemljama EU. Naročito posle dolaska Donalda Trampa na vlast, svjestan je da je i njegova i pozicija Albanaca sve teža. Jer, predsjednik Vučić je uspio da sa Francuskom izgradi dobre odnose, da ih popravi sa Njemačkom. Sve to Kurtiju ne ide na ruku i zato žuri da dovede svoje vojne snage na sjever i nastavi da zastršuje i teroriše Srbe.