Evropska unija podigla je lestvicu kriterijuma za Srbiju toliko visoko da je brojne države EU ne bi mogle preskočiti čak ni danas, a kamoli kada su postale punopravne članice, bilo da je to bilo 2004. godine, 2007. ili 2013, kaže državni sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova Nemanja Starović.
Starović je to rekao komentarišući izvještaj o Srbiji, koji je usvojio Evropski parlament (EP)
Državni sekretar je, gostujući u Jutarnjem programu RTS-a, rekao da je bilo veliko interesovanje poslanika EP, podnijeto je više od 400 različitih amandmana na izvještaj o Srbiji, i da će se analizirati tokom dana konačni tekst izvještaja.
„Može se zaključiti da s jedne strane EP na pozitivan način ocjenjuje ekonomske rezultate u prethodnom periodu, ovo je prvi izvještaj u novom sazivu parlamenta, ocjenjuje se pozitivno i uloga Srbije u regionu Zapadnog Balkana, a sa druge strane postoje više kritički intonirani segmenti izvještaja koji se tiču vladavine prava, borbe protiv korupcije i kriminala, medijskih sloboda“, istakao je Starović.
„Insistiramo da se odmaknu od opštih mjesta i paušalnih ocjena i da nam kada god je to moguće istaknu šta su konkretni primjeri gdje postoje zamjerke na postupanje naših državnih organa, i kada svedemo to sa nivoa opštih mjesta na konkretne zamjerke, pokaže se često da poslanici kucaju na otvorena vrata i da je Srbija već ostvarila značajne rezultate u rešavanju pojedinih slučajeva“, rekao je Starović.
On dodaje da možemo da pozdravimo to što je konačno došlo do iole odlučnije reakcije iz Brisela na izjave Aljbina Kurtija i druge političke izjave iz Prištine.
Prema njegovim riječima, skandalozna je izjava Kurtija da nema namjeru da bilo šta učini u formiranju Zajednice srpskih opština, što je obaveza iz Brisela od prije osam godina.
„U prethodnim godinama EU nije imala dovoljno odlučnosti da privoli albanske lidere u Prištini da se drže dogovorenog, sjećamo se anticivilizacijskih taksi na robu iz centralne Srbije i BiH, u tim okolnostima EU nije učinila ništa, i bilo je potrebno da dođe do odlučnijeg djelovanja Trampove administracije kako bi takse bile uklonjene“, podsjetio je Starović.
Kazao je da Srbija podržava proces dijaloga i da je spremna da u njemu učestvuje.
„Prepoznajemo veliku prilježnost pregovarača Miroslava Lajčaka, vjerujemo u njegove dobre namjere, ali za tango je potrebno dvoje, potrebno je da imamo adekvatan nivo spremnosti i u Prištini. Teško je zamisliti da bi bilo ko od naših sadašnjih međunarodnih partnera i sagovornika kada bi ušao u naše cipele mogao da prihvati situaciju u kojoj je sada potrebno pregovarati i zaključivati nekave nove sporazume, a da Priština nije prethodno ispunila ono na šta se obavezala prije osam godina Briselskim sporazumom“, kaže Starović.
Dodaje i da je „za nas Vašingtonski sporazum važan, govorim o segmentu na koji se Srbija obavezala, to nije izraelsko priznanje nezavisnosti tzv. Kosova i otvaranje njihovog predstavništva u Jerusalimu“.
Pojašnjava da je od 2008. godine pa nadalje, Ankara bila jedan od najvažnijih međunarodnih sponzora prištinske administracije, u međuvremenu se situacija unekoliko promijenila, stepen aktivne podrške u multilateralnim organizacijama opao je i opadaće. Naveo je akciju hapšenja takozvanih Gulenista u Prištini, prije tri godine, koje su turske bezbjednosne službe obavile samostalno.
Veliko je nezadovoljstvo Turske zbog otvaranja tzv. ambasade u Jerusalimu, posledice će biti dugoročne i u reakcijama drugih arapskih država koje djeluju u okviru Arapske lige, ističe Starović.
