Američki Stejt department ocijenio je u najnovijem izvještaju o ljudskim pravima da se širom svijeta pogoršava stanje ljudskih prava, a kada je riječ o Srbiji da u toj oblasti postoje ograničenja koja se odnose na slobodu izražavanja, prijetnje nasiljem, korupciju na visokom nivou, nasilje prema pripadnicima LGBT zajednice.
Izvještaj, koji se objavljuje poslednjih 45 godina, obuhvata procjenu stanja međunarodno priznatih pojedinačnih, građanskih, političkih i radničkih prava, utvrđenih u Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima i drugim međunarodnim sporazumima u 200 svetskih zemalja.
U ovom dokumentu se navodi da su u 2020. godini zemlje morale da se suoče sa jedinstvenim izazovima zbog širenja korona virusa, kao i da pandemija nije uticala samo na zdravlje pojedinaca, već i na njihove sposobnosti da bezbjedno uživaju u svojim ljudskim pravima i osnovnim slobodama.
Kako se navodi, neke vlade su krizu koristile kao izgovor da ograniče prava i učvrste autoritarnu vladavinu, druge su se oslanjale na demokratske vrijednosti i procese, uključujući slobodu štampe, transparentnost i odgovornost, da bi informisale i zaštitile svoje građane.
Ocjenjuje se da su žene i djeca suočeni sa povećanim rizikom, jer se rasprostranjenost rodno zasnovanog i porodičnog nasilja povećavala zbog zaključavanja i gubitka tradicionalne socijalne zaštite.
Posebnu ranjivost, dodaje se, iskusile su ostale marginalizovane grupe, uključujući starije osobe, osobe sa invaliditetom i LGBT osobe.
Srbija – izazovi u oblasti ljudskih prava
U dijelu izvještaja koji se odnosi na Srbiju navodi se da su prethodnu godinu obilježili značajni izazovi u oblasti ljudskih prava.
Ističe se da je Vlada postigla značajan napredak u rešavanju zahtjeva iz perioda Holokausta, uključujući i strane državljane.
Takođe, po tom zakonu omogućeno je jevrejskoj zajednici da podnosi zahtjeve za povraćaj imovine bez ograničavanja prava budućih podnosilaca zahtjeva.
Takođe, u izvještaju se ističe da u zemlji u datom periodu nije bilo političkih hapšenja, ali ocijenjeno je da u velikom broju oblasti postoje ograničenja koja se odnose na slobodu izražavanja, prijetnje nasiljem, korupciju na visokom nivou, nasilje prema pripadnicima LGBT zajednice.
„Vlada je preduzela korake za identifikovanje, istragu, krivično gonjenje i kažnjavanje zvaničnika koji su počinili kršenja ljudskih prava, kako u policiji, tako i na drugim mjestima u Vladi, a nakon što je javnost saznala za te zloupotrebe, navodi se u izvještaju, ali, na osnovu primjedbi mnogi posmatrači smatraju da brojni slučajevi korupcije, društvenog i porodičnog nasilja, napada na civilno društvo i drugih zlostavljanja prolaze neprijavljeno i nekažnjeno“, piše u izvještaju.
Zabilježeno je i da su međunarodni posmatrači ocijenili da je država na efikasan način organizovala parlamentarne izbore 21. juna u teškim okolnostima, ali su „dominacija vladajuće stranke, onemogućen pristup opozicije medijima, kao i nedostatak medijske raznolikosti – biračima ograničili mogućnost izbora“.
Problem korupcija i nekažnjivost policije
Navodi se da su da su uprkos određenom napretku u pozivanju korumpiranih policijskih službenika na odgovornosti i dalje korupcija i nekažnjivost policije problem, ali ističe da su tokom godine stručnjaci iz civilnog društva primijetili da je kvalitet policijskih unutrašnjih istraga nastavio da se poboljšava.
„U prvih devet mjeseci, Sektor unutrašnje kontrole Ministarstva unutrašnjih poslova podnio je pet krivičnih prijava protiv šest policajaca zbog osnovane sumnje da su počinili krivično djelo zlostavljanje i mučenje. U istom periodu, Kancelarija za unutrašnju kontrolu ministarstva podnijela je 115 krivičnih prijava i tri aneksa protiv 127 službenika i civilnih službenika ministarstva“, navodi se u izvještaju.
Kada se radi o stanju u zatvorima navodi se da su uslovi u njima ponekad teški zbog fizičkog nasilja i prenatrpanosti, ali se ističe da je poboljšano to što se radi na izgradnji novih zatvora i primjeni alternativnih sankcija.
U dokumentu se skreće pažnja na sudbinu braće Bitići, američkih državljana, albanskog porijekla, kao i na to da je specijalna izvjestiteljka Ujedinjenih nacija za vansudska pogubljenja Agnes Kalamar vlastima Srbije poslala pismo u kom je navedeno da država prema međunarodnom humanitarnom pravu i domaćim pravnim instrumentima ima obavezu da istraži krivičnu odgovornost komandanata i pretpostavljenih, uključujući komandanta policije Gorana Radosavljevića i Vlastimira Đorđevića za ubistvo braće Bitići.
U dokumentu je zaključeno da Vlada Srbije nije postigla značajan napredak u obezbjeđivanju pravde za žrtve, kao i da je nejasno do koje mjere su vlasti Srbije aktivno istraživale slučaj.
U izvještaju se navodi i da su za zločin u Srebrenici 1995. u Bosni i Hercegovini tokom 2020. održana tri ročišta.
„Krivične istrage i postupci u vezi sa ratnim zločinima devedesetih godina prošlog veka uglavnom su stagnirali. Prema nezavisnim posmatračima, pretresi koji su održani često su rezultirali odlaganjima i ograničenim napretkom“, navodi se u izvještaju.
Ograničenost nezavisnih medija
U dijelu koji se odnosi na nezavisno sudstvo navodi se da su sudovi i dalje podložni korupciji i političkom uticaju.
Kada se radi o odlukama Ustavnog suda ističe se da je Vlada generalno poštovala odluke tog tijela.
Što se tiče slobode medija, Stejt department se poziva na izvještaje nevladinih organizacija „Fridom hausa“ i „Reportera bez granica“ u kojima se navodi da je u Srbiji često opasno biti novinar, da se lažne vijesti šire velikom brzinom i da postoji neuravnotežena medijska pokrivenost i velika količina neprovjerenih vijesti, kao i da su nezavisni mediji ograničeni u izražavanju najrazličitijih stavova.
Ocjenjuje se i da predstavnici vlade imaju i dalje daleko veću medijsku pokrivenost od opozicionih političara, ali i da nema podataka da je vlada ograničila ili omela pristup Internetu, nadgledala privatnu mrežnu komunikaciju ili cenzurisala onlajn sadržaj.
Kada se radi o nasilju u porodici, u izvještaju se pominje da vlada nije efikasno sprovodila zakon, a kao dokaz navode da je do sredine avgusta ubijeno 16 žena u porodičnom nasilju.
Izvještaj se poziva na navode ženskih organizacija koje ističu nedostatak pravovremene i efikasne institucionalne reakcije, nedostatak odgovora na prijave o nasilju i tendenciju vlasti da minimalizuju okolnosti koje utiču na bezbjednost preživjelih, prenio je Tanjug.
