Završna faza okončanja američkog „vječitog rata” u Avganistanu, formalno je započela danas, a poslednje američke i NATO trupe će se, poslije 20 godina, povući do kraja ljeta. Predsjednik SAD Džo Bajden odredio je 1. maj kao zvanični početak povlačenja preostalih snaga – oko 2.500 – 3.500 američkih vojnika i oko 7.000 NATO vojnika, prenosi AP.
Vojska je popisala inventar, odlučujući šta se vraća u SAD, šta se predaje avganistanskim snagama bezbjednosti, a šta je za prodaju kao smeće na pijacama Avganistana. Poslednjih nedjelja vojska je iznosila opremu iz zemlje masivnim teretnim avionima C-17.
Procjenjuje se da su SAD u poslednje dvije decenije potrošile više od 2.000 milijardi dolara u Avganistanu, prema projektu „Troškovi rata” na Univerzitetu Braun, koji dokumentuje skrivene troškove američkog vojnog angažmana. Zvaničnici Ministarstva odbrane i diplomate rekli su za AP da je povlačenje podrazumjevalo zatvaranje manjih baza tokom prošle godine, ali da je otkako Bajden sredinom aprila najavio povlačenje za kraj ljeta, samo oko 60 vojnih lica napustilo zemlju.SAD i njihovi saveznici u NATO-u zajedno su ušli u Avganistan 7. oktobra 2001. godine kako bi uhvatili lidere Al Kaide, organizatore terorističkih napada 11. septembra u Njujorku i Vašingtonu, koji su živjeli pod zaštitom talibana u zemlji.
Dva mjeseca kasnije, talibani su poraženi, a borci Al Kaide i njihov vođa Osama bin Laden bili su u bjekstvu, navodi AP.
U svojoj najavi povlačenja prošlog mjeseca, Bajden je rekao da je početna misija ostvarena prije jedne decenije kada su pripadnici specijalnih jedinica američke mornarica ubili Bin Ladena u njegovom skrovištu u susjednom Pakistanu. Od tada je Al Kaida degradirana, dok je teroristička prijetnja „metastazirala” u globalni fenomen koji se ne može kontrolisati zadržavanjem hiljada vojnika u jednoj zemlji, rekao je američki predsjednik.
Do sada SAD i NATO nisu dobili nikakva obećanja od Talibana da neće napadati njihove trupe tokom povlačenja. Kao odgovor na pitanja AP-a, portparol talibana Suhail Šahin rekao je da talibansko rukovodstvo još razmišlja o svojoj strategiji.
Talibani i dalje optužuju Vašington za kršenje sporazuma koje je potpisala prethodna administracija prije više od godinu dana. U tom sporazumu SAD su navele da će sve trupe povući do 1. maja, a nepoštovanje tog sporazuma je „otvorilo put mudžahedinima da preduzmu svaku protivmjeru koju smatraju prikladnom protiv okupatorskih snaga”, kažu Talibani.
Nasilje je poraslo u Avganistanu od potpisivanja sporazuma iz februara 2020. godine. Mirovni pregovori između talibana i avganistanske vlade, koji su bili dio sporazuma, brzo su propali. U petak je u kamionu bombi u istočnoj provinciji Logar ubijena 21 osoba, od kojih su mnogi policija i studenti.
Avganistanci su platili najvišu cenu od 2001. godine, sa 47.245 ubijenih civila, prema projektu „Troškovi rata”. Milioni ljudi su raseljeni unutar Avganistana ili su prebegli u Pakistan, Iran i Evropu.
Očekuje se da će avganistanske snage bezbjednosti biti pod sve većim pritiskom talibana nakon povlačenja ako u međuvremenu ne bude postignut mirovni sporazum, tvrde avganistanski posmatrači. Od početka rata oni su pretrpjeli velike gubitke, sa procjenama od 66.000 do 69.000 ubijenih avganistanskih vojnika.
Prošla godina je bila jedina u kojoj američke i NATO trupe nisu pretrpjele gubitke. Ministarstvo odbrane kaže da je od 2001. godine ubijeno 2.442 američkih vojnika, a 20.666 ranjeno. U sukobu je takođe ubijeno 1.144 osoblja iz zemalja NATO-a.
U međuvremenu, Talibani su postali najjači od svrgavanja 2001. Iako je mapiranje onoga što oni kontrolišu teško, vjeruje se da oni drže pod kontrolom skoro polovinu Avganistana.
„Govorimo odlazećim Amerikancima… vodili ste besmislen rat i platili ste to, a mi smo takođe prinjeli ogromne žrtve za naše oslobođenje”, rekao je Šahin za AP u petak.
Ipak, pomirljivijim tonom je dodao: „Ako… otvorite novo poglavlje pomoći Avganistancima u obnovi i rehabilitaciji zemlje, Avganistanci će to cijeniti”.
Najavljujući odlazak, Bajden je rekao da bi čekanje na idealne uslove za odlazak vezalo Ameriku na neodređeno vrijeme.
Kako AP navodi, u avganistanskoj prijestonici i širom zemlje raste strah da će nakon odlaska poslednjih stranih trupa uslijediti haos, prenosi Tanjug.
