Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je da je sve što je uradio u vezi sa incidentom sa „Rajanerom“ bilo u okviru zakona, prema međunarodnim pravilima, kao i da je to učinio kako bi zaštitio ljudske živote.
„Postupio sam u okviru zakona, štiteći ljude, u skladu sa svim međunarodnim pravilima. Avion smo preusmjerili u blizini nuklearne elektrane. A šta da smo cjelokupan sistem nuklearke prebacili u punopravni režim borbene pripravnosti?“, rekao je on.
Takođe je rekao i da je posada aviona „Rajanera“ bila u kontaktu sa aerodromom u Vilnjusu ali je ipak odlučila da sleti u Minsk.
Incident sa prinudnim slijetanjem u Minsk
Avion kompanije „Rajan er“, koji je letio iz Atine za Viljnus, prinudno je sletio 23. maja na aerodrom u Minsku zbog saopštenja da je podmetnuta bomba. Na lice mjesta su upućeni demineri. Informacije o miniranju nije potvrđena, a Istražni komitet Bjelorusije saopštio je da je pokrenuo krivični postupak zbog lažne prijave o miniranju.
Bjeloruski aktivisti za ljudska prava saopštili su da je osnivač kanala na Telegramu „Neksta“, koji se u Bjelorusiji smatra ekstremističkim, Roman Protasevič, letio ovim avionom i da je priveden prilikom provjere dokumenata na aerodromu u Minsku. Protasevič je u ovoj zemlji stavljen na spisak lica umiješanih u terorizam. Protiv njega je pokrenut krivični postupak po nekoliko osnova, uključujući i za „organizovanje masovnih nereda“. Njemu prijeti kazna do 15 godina zatvora.
Praksa prinudnog slijetanja aviona dešavala se i ranije. Najznačajniji slučaj bilo je prisiljavanje aviona bolivijskog predsjednika Evo Moralesa da sleti u Beč 2013. godine. Razlog za to su bile glasine da se zajedno sa predsjednikom u avionu nalazi i bivši agent CIA Edvard Snouden, koji je u Sjedinjenim Američkim Državama optužen za odavanje državnih tajni.
