Smjena Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića jedan je od ključnih koraka koji su neophodni kako bi se ova institucija konačno oslobodila i počela da radi svoj posao onako kako treba, a prije svega u interesu države i građana.
Zato je usvajanje Zakona o tužilaštvu ulilo nadu građanima, koji su na parlamantarnim izborima prošle godine smijenili režim Mila Đukanovića, da će konačno brojne afere u Crnoj Gori dobiti pravni epilog.
Podsjetimo, poslanici crnogorskog parlamenta su u maju glasovima 41 poslanika iz redova vladajućih partija, Demokratskog fronta (DF), Demokrata i građanskog pokreta URA, usvojili revidiran Zakon o državnom tužilaštvu koji će omogućiti smjene u tužilaštvu.
Crna Gora je godinama unazad prepoznata kao država sa mnoštvo afera koje nisu imale sudski epilog čak ni kada su dokazi, poput snimaka, bili jasni kao dan. Najviši zvaničnici optuživani za korupciju nisu čak ni ispitani.
Nova parlamentarna većina objelodanila je niz afera sa dokazima koji govore o korupciji na najvišem državnom nivou i malverzacijama koje su državni budžet oštetile više stotina miliona evra. Međutim, niko još uvijek nije odgovarao. Iz redova vlasti pravdali su se da da će se stvari sa mrtve tačke pokrenuti onda kada dođe do radikalnih promjena i Tužilaštvu.
Predsjednik Skupštine Crne Gore Aleksa Bečić proglasio je prije par dana novi Tužilački savjet, saglasno članu 184b Zakona o državnom tužilaštvu, čime je automatski prestao mandat aktuelnom sazivu tog tijela.
Predsjednik parlamenta je u Odluci proglasio šestoro članova novog TS-a – četvoro tužilaca koji su izabrani na Konferenciji tužilaca Tatjana Begović, Sanja Jovićević, Đurđina Nina Ivanović i Nikola Samardžić. U novom TS-u se nalazi i ime vršioca dužnosti vrhovnog držđavnog tužioca Dražena Burića, koji je izabran na predlog ukinutog TS-a, dok je predstavnik Ministarstva pravde, ljudskih i manjinskih prava u novom TS-u državni sekretar Boris Marić.
Afere koje ne smiju više da „čekaju“
— „Abu Dabi fond“: Specijalno državno tužilaštvo (SDT) istražuje dodjelu i realizaciju kredita iz Abu Dabi fonda (ADF) od aprila 2019., skoro dvije godine, Ipak javnost je upoznata sa istragom tek nakon preuzimanja ministarstava i Investiciono-razvojnog fonda (IRF) od strane kadrova nove Vlade, izabrane 4. decembra, nakon promjene trodecenijske vlasti Demokratske partije socijalista (DPS). ADF je državna agencija Ujedinjenih Arapskih Emirata, sa kojim su 2015. godine sporazum o kreditu od 50 miliona dolara potpisali tadašnji ministar poljoprivrede i ruralnog razvoja Petar Ivanović i predsjednik odbora direktora IRF Zoran Vukčević, obojica istaknuti članovi DPS-a.
Istraga je incirana o podjeli dijela tog kredita u iznosu od 23 miliona dolara, koje je Ministarstvo poljoprivrede dodijelilo za devet crnogorskih firmi. SDT istražuje da li su sredstva nenamjenski trošena i da li su davanjem državnih garancija (za kredite) nastupile štete po budžet.
Više osoba saslušano je 4. i 5. februara u SDT-u, uključujući Zorana Vukčevića i Petara Ivanovića koji je poslanik u Skupštini Crne Gore i savjetnik za ekonomska pitanja predsjednika države Mila Đukanovića.
Ministar poljoprivrede u novoj Vladi Aleksandar Stijović izjavio je da se ne zna koji Odbor je odobravao kredite, što konkretno stoji u garanciji Vlade za ovaj kredit, da li Vlada obezbjeđuje garancije u eurima, iako su krediti u dolarima. Do sada je, prema njegovim riječima, „povučeno“ 26,9 miliona kredita iz ADF.
Kako je saopštio, za tranšu od 14,5 miliona dolara postoje papiri iz 2017, a potpisana je od bivšeg ministra poljoprivrede Milutina Simovića, takođe člana DPS-a, a prenos sredstava je izvršen preko specijalnog računa otvorenog kod Prve banke, čiji je većinski vlasnik Aleksandar Aco Đukanović, brat crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića. On je dodao da Ministarstvo finansija nije otvorilo taj specijalni račun i da ga nema u njihovom sistemu, a da je ADF vršio direktna plaćanja na njega, čime je izbjegnut kompletan sistem državnih plaćanja.
U Specijalnom državnom tužilaštvu u Podgorici saslušan je vlasnik kompanije Vektra Dragan Brković, u vezi sa slučajem dodjele kredita iz Abu Dabi fonda. Firma Vektra Jakić dobila je tri miliona dolara iako je u trenutku dobijanja kredita bila veliki poreski dužnik i u stečaju. Sporan je i zalog te firme, zbog čega je moguće da će kredit vraćati država.
Plantaže
SDT je formirao predmet o „Plantažama“ u okviru kojeg će ispitati da li je u postupanju čelnika kompanije bilo krivičnih djela. Dolaskom nove vlasti, promijenjen je menadžment u „Plantažama“ i konstatovan je dug od 38 miliona evra. Bez podrške Vlade od najmanje pet miliona eura, kompaniji prijeti bankrot.
Godinama unazad se spekulisalo da se u „Plantažama“ sprovodilo partijsko zapošljavanje, da su naduvavane zarade menadžmenta i neuspješni i skupi projekti, a da je sve to dovelo kompaniju u tešku finansijsku situaciju.
Telekom
Afera iz 2005. godine kad je tadašnja državna kompanija prodata Mađar telekomu. Afera Telekom je nastala kada su američki istražni organi utvrdili da su prilikom prodaje crnogorskog Telekoma sa preko sedam miliona eura podmićena najmanje dva crnogorska funkiconera i advokatica, sestra tada najvišeg vladinog funkcionera.
U ovoj formulaciji su bila prepoznata advokatica Ana Đukanović sestra sadašnjeg predsjednika Crne Gore.
Optužnica je podignuta protiv Olega Obradovića i Miodraga Ivanovića, a Specijalno tužilaštvo je 2019. godine konstatovalo da u radnjama advokatice Đukanović nema osnovane sumnje da je izvršeno krivično djelo. Protiv Obradovića i Ivanovića sudski proces je u toku.
Kombinat aluminijuma
Garancije za KAP su pod istragom Specijalnog tužilaštva koje je saopštilo da se prikuplja potrebna dokumentacija i podaci od nadležnih državnih organa, te su angažovani sudski vještaci ekonomsko-finansijske struke. 2013. godine, Mađarska OTP i ruska VT banka aktivirale su garancije crnogorske Vlade date za kredit KAP, vrijedne 102 miliona eura.
Prethodno je Vlada je 2010. godine dala garancije KAP-u za 132 miliona eura, koliko ja fabrika aluminijuma pozajmila od tri kreditora. Suvlasnik KAP-a je tada bio ruski oligarh Oleg Deripaska. Nikada nije otkriveno zašto je Vlada garantovala zaduženje kompanije koju je prethodno privatizovala.
Limenka
Predmet se nalazi kod Osnovnog tužilaštva u Podgorici. Afera se odnosi na oko 10 miliona eura koje je država, na ime odštete, isplatila Acu Đukanoviću bratu predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića. Aco Đukanović zakupio zemljište u Podgorici na kojem se nalazi zgrada policije 2008. godine.
Tri godine kasnije država nije izvršila svoju obavezu i iselila zgradu policije, zbog čega je Aco Đukanović tužio državu i presudom Vrhovnog suda dobio odštetu od preko 10 miliona eura.
„Pireus banka“ i kastodi računi,
Radi se o aferi koju je inicirao odbjegli biznismen Duško Knežević koji je, dok je bio pod potjernicom, saopštio da je žirirao za prvi legalni milion sadašnjeg predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića kod grčke Pireus banke.
HTP Boka
Specijalno državno tužilaštvo ispituje da li država je oštećena tokom prodaje nekadašnjeg državnog Hotelsko-turističko preduzeća (HTP) „Boka“ biznismenu Draganu Brkoviću, bliskom prijatelju crnogorskog predsjednika.
Privatizacija je obavljena prije 14 godina, kada je za skoro 60% akcija Brković trebalo da plati 22 miliona eura uz obavezu da u naredne tri godine investira još 50 miliona eura. Sumnja se da je država u ovom poslu oštećena za oko 50 miliona evra.
Koverta
Afera je već dvije godine pod istragom Specijalnog tužilaštva. U središtu afere je tadašnji visoki funkcioner DPS-a Slavoljub Stijepović. Njega je tajno snimio biznismen Duško Knežević u trenutku predaje skoro 100.000 eura u koverti, za finansiranje kampanje DPS-a Mila Đukanovića.
Nakon što je biznismen Duško Knežević osumnjičen za pranje novca, utaju poreza i druga krivična djela, on je tvrdio da je godinama finansirao izbornu kampanju DPS-a.
Kada je riječ o aferi „Koverta“, dosadašnjim radnjama potvrđeno je ono što je Knežević tvrdio, nakon objave snimka, a Stijepović tek kasnije priznao – da je novac bio namijenjen za izbornu kampanju Demokratske partije socijalista (DPS).
Sa sigurnošću je utvrđeno i da je Knežević dao najprije 110 hiljada dolara Stijepoviću za potrebe terenske kampanje DPS u Zeti, ali mu ih je Stijepović potom vratio i tražio da ih konvertuje u eure, kako bi ih podelio aktivistima.
Stijepoviću Tužilaštvo nije odredilo pritvor jer je, kako je to kazao glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, „sve priznao“, dok Knežević nije saslušan jer je u Londonu, a Tužilaštvo je odbilo njegov predlog da bude ispitan preko video linka.
„Jedan zaposleni, to su četiri glasa“
Istražitelji Uprave policije otvorili su istragu protiv porodice Jelić, Zorana i Vukice, koja je navodno, nezakonito trošila državni novac dok su bili na čelu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore. To je potvrđeno portalu „Borba“ iz Uprave policije.
Predsjednica Upravnog odbora Zavoda za zapošljavanje, Hadži Vesna Vujošević juče je saopštila da bivši rukovodioci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore su od 2012. godine nezakonitim poslovanjima oštetili državu za 6 miliona evra.
Zoran Jelić je godinama unazad bio pod pritiskom sumnji i optužbi da je direktno uticao na partijsko zapošljavanje u svrhu izbornog trijumfa njegove Demokratske partije socijalista. O tome govori snimak sa sastanka vrha Demokratske partije socijalista, koji je dospio u javnost 2013 godine, a na kome Zoran Jelić precizno utvrđuje kako predizborno zapošljavanje građana utiče direktno na povećanje podrške njegovoj stranci, a istovremeno smanjuje šanse opoziciji na izborima. Slijedi čuvena strategija i formula da jedan zaposleni donosi četiri glasa:
„Jedan zaposleni, to su četiri glasa. Ako uspijemo da zaposlimo našeg čovjeka smanjili smo njima (opoziciji) jedan glas, a povećali nama (DPS). I tu je i dio one porodice. ‘Ajmo tome čovjeku da pomognemo da se zaposli i imaćemo efekat ova četiri glasa za DPS“, rekao je Jelić prije pet godina.
IZVOR:IN4S
