Ministar finansija Vlade Republike Srbije Siniša Mali reagovao je na tekst iz medija „Prije nego što je Srpska napredna stranka došla na vlast privreda je rasla tri puta brže“ i dodao da je do dolaska Srpske napredne stranke na vlast rast privrede bio neodrživ, jer se bazirao na potrošnji, a ne kao danas na investicijama i izvozu.
Mali je naveo da u poslednje vrijeme mediji bliski opoziciji pokušavaju da ospore ekonomske rezultate.
„Svakodnevno imamo priliku da čitamo razna poređenja, koja pokazuju kako navodno Srbija nije baš toliko uspješna u ekonomiji i kako je neko prethodno rukovodstvo imalo bolje rezultate u vođenju ekonomske politike“, naveo je Mali.
Mali je rekao da ga takvi tekstovi neretko raduju, jer su izjave o ekonomskim rezultatima trenutne vlasti uvijek dobro potkrepljene činjenicama.
Mali navodi da je „u nizu tih pokušaja“, izašao i tekst pod naslovom „Prije nego što je Srpska napredna stranka došla na vlast privreda je rasla tri puta brže“, gdje se iznose poređenja o rastu privrede od 2001. do 2011. godine i od 2011. godine pa do danas.
„Interesantno je da se i sam autor, nakon što je na početku iznio ovu tezu, na kraju teksta ograđuje od te konstatacije i piše kako je rast u tim godinama bio neodrživ i na „staklenim nogama“ „, primećuje Mali.
Podsjeća da je o toj temi i sam pisao u publikaciji pod nazivom „Dvije decenije ekonomske politike Republike Srbije – od finansijskog kraha do stabilizacije i ubrzanog rasta“, u kojoj je obrazložio kakva je bila ekonomska politika do izbijanja svjetske ekonomske i finansijske krize.
Mali navodi da period do početka svjetske ekonomske krize 2008. godine karakterišu izuzetno povoljne međunarodne ekonomske okolnosti i ekspanzivna putanja globalnog rasta.
„Rast naše privrede je bio zasnovan prije svega na potrošnji, a ne na investicijama i izvozu, kao što je to slučaj danas. Imali smo i izuzetno visoku, dvocifrenu stopu inflacije, dvocifrenu stopu nezaposlenosti i potpuno urušavanje tržišta rada“, navodi Mali.
Mali je rekao da je na tržištu rada bilo evidentno i da dolazi do povećanja sive ekonomije i do poreske evazije.
Mali dodaje da su prihodi od privatizacije bili izvor finansiranja neproduktivnih državnih rashoda, što je kasnije dovelo do spirale rasta deficita i duga.
„Takođe, finansiranje potrošnje je generisalo snažan rast uvoza i visok dvocifren deficit tekućeg računa koji je dostigao 20 odsto. Izvoz je bio destimulisan jakom aprecijacijom kursa koja je značajno umanjivala konkurentnost privrede“, rekao je Mali.
Navodi da je najveći doprinos BDP-u dolazio od sektora usluga, prije svega trgovine, saobraćaja i komunikacija, dok je industrija bilježila smanjenje učešća u BDP-u i davala znatno skromniji doprinos njegovom rastu.
Sve navedeno, ističe Mali, dovelo je zemlju u tešku poziciju, pa je tako 2012. godine, pored krize javnog duga, bila i kriza likvidnosti.
„Na računima države krajem jula 2012. godine bilo je svega 8,4 milijardi dinara. Samo za isplatu mesečnog fonda za penzije u tom periodu je bilo potrebno 40 milijardi dinara, od čega je budžet Republike dotirao 22 milijarde dinara. Dakle, sredstva na računu nisu bila dovoljna čak ni za penzije. Poređenja radi, danas na računu imamo 263,9 milijardi dinara“, rekao je Mali.
Danas je, dodaje, rekordno niska nezaposlenost, dok je 2012. iznosila 25,9 odsto.
Takođe, dodao je, da je danas niska i inflacija od 3,3 odsto međugodišnje, stabilan kurs, dok je nivo javnog duga pod kontrolom i u uslovima pandemije i iznosi 55,4 odsto BDP-a.
Ističe da je rast BDP-a danas održiv, zasnovan na realnim osnovama, na rastu industrije, na proizvodnji u fabrikama koje se gotovo svakodnevno otvaraju.
„Mi danas gradimo auto-puteve i brze saobraćajnice, gradimo bolnice i škole, otvaramo nove fabrike i nova radna mjesta, povećavamo plate i penzije. Radimo sve kako bi naši građani živjeli bolje i tome ostajemo posvećeni, uprkos svakodnevnim kritikama i mržnji kojima smo izloženi“, zaključio je Mali.
