Uvođenje vjeronauke u javne škole dovelo bi do produbljivanja podjela u crnogorskom društvu i dodatno bi držalo sadržaje poput seksualnog obrazovanja, mentalnog zdravlja i građanskog obrazovanja daleko van domašaja učenica i učenika, ocijenili su iz više nevladinih organizacija.
Iz Evropske asocijacija za pravo i finansije, NVO Prima, Juventasa, Udruženja pravnika, Centra za ženska prava, Udruženja Roditelji, Udruženja profesora istorije, NVO Naša akcija, ADAMAS-a, Komiteta mladih pravnika i Unije srednjoškolaca poručili su da je umjesto vjeronauke, nužno seksualno i građansko obrazovanje mladih koje bi doprinijelo tome da mladi budu tolerantniji.
Na taj način bi se, tvrde u zajedničkom saopštenju ovih NVO, kod mladih razvio osjećaj zajedništvo i poštovanje drugog i drugačijeg.
Ove NVO tvrde da su naši ugčavnom mladi politički i medijski nepismeni, te da su netolerantni, isključivi i da baštine nedemokratske stavove, pa bi prema njihovom stručnom mišljenju uvođene vjeronauke doprinijelo samo jačanju tih tendencija.
-Istraživanje koje je Evropska asocijacija za pravo i finansije sprovela prošle godine među mladom populacijom u Crnoj Gori je ukazalo na nizak nivo političke i medijske pismenosti mladih, nepoznavanje prava i odgovornosti, postojanje nedemokratskih stavova, jačanje netolerancije i isključivosti-kaže se u saopštenju.
U moru nesuvislih razloga za neuvođenje vjeronauke u školama, najbesmisleniji je taj što bi se na taj način „mogao izvesti zaključak“ kojeg su vjerskog opredjeljenja djeca koja bi se odlučila da pohađaju časove vjeronauke.
-Uvođenje vjeronauke u javne škole bi pokazalo da se vrijednosti sekularizma gube i idu u pravcu religijskog poimanja svijeta i moguće diskriminacije pripadnika različitih vjera, ili onih koji nemaju religiozna uvjerenja. Predmet vjeronauka bi nametao obavezu učenicima da izraze interesovanje ili neinteresovanje za vjersko učenje, na osnovu čega se može izvesti zaključak o njihovom vjerskom uvjerenju-kaže se u saopštenju 11 NVO.
Iz ovih 11 NVO rekli su da su mnogi sadržaji, neophodni mladima, poput seksualnog obrazovanja, mentalnog zdravlja i građanskog obrazovanja, i dalje van redovnog programa u javnim školama.
U narednom periodu, kao odgovor na zahtjev za uvođenje vjeronauke u obrazovni sistem, treba očekivati još agresivniju kampanju NVO koje će se po svaku cijeni truditi da u našim školama uvode predmete kroz koje će kod djece perfidno afirmisati vrijednosti koje imaju za cilj dodatnu razgradnju porodice kao osnovne ćelije društva.
