Ekonomska analitičarka i bivša državna sekretarka u MFSS-u Mila Kasalica je ocijenila da je u sferi ekonomije, predsjednik Vlade van svake sumnje uspio da dosledno iznevjeri ekspoze mandatara, kao i program Vlade za 2021. godinu, okrećući leđa stvarnim vrijednostima zajednice koja se razvija, a samim tim mora da se značajno mijenja nabolje.
– Uškopljavajući ekonomiju zemlje na nivo nespremnosti da se odgovorno bavi konsenzusom i inkluzivnošću, osim zbog tviter naslova mlađanih ministara, Crna Gora ostaje zarobljena kontinuitetom sa prethodnim u vezi ekonomije: što više netransparentnosti, a što manje korisnosti na dugi rok – kazala je Kasalica.
Na pitanje da li je ekonomska situacija bolja ili gora nego 4. decembra lani, navela je da ekonomija zemlje ne staje, šta god da se dešava u sferi administracije i politike, pa konkretan datum ne može odraditi arbitrarnu granicu iz kao-lošeg-onih-starih u kao-sjajno-ovih-novih, bez obzira na dokono-kljucajuće pi-ar kampanje mlađane ekipe iz Vlade Crne Gore.
Na pitanje kojih pet poteza Vlade u protekloj godini bi pohvalila, istakla je zaduživanje od 750 miliona i četvrti i peti paket pomoći privredi. Naglasila je da je nedovoljno promišljenih i pripremljenih poteza bilo mnogo više.
– Prvi primjer je reformski-slamajući: partijsko-politička uhljebljenja iz prethodnog administriranja u crnogorskoj javnoj upravi zamijenili su agresivni drugarski i rođački nepotizam, ojačan nezrelim političkim dogovorima. Bilo je očekivano da je cilj „zaposliti svoje“, ali trebalo bi da nije zbog poslušnosti i bez znanja. Tako se u vrijednostima i porukama oko ekonomskog razvoja slomio 30. avgust, pa je postalo svejedno da li se šta desilo 4. decembra – istakla je Kasalica.
Drugi negativan primjer je reprezentativan u nereformskom: neprodužavanje mandata direktoru UPC-a Aleksandru Damjanoviću razotkrilo je bezdan lošeg, u koji je navodno upala i „nova“ ekipa.
– Treći je najbezočniji: simboličko izuvanje administracije premijera Krivokapića pred grupicom nekvalitetnih advokata-ica, koji su pokazali neznanje i nepoštovanje CG ekonomije i CG sistema, jalovo pokušavajući da ospore zakonske odredbe elektronske fiskalizacije. Četvrti je nepravovremeno identifikovan: formalno obrazovanje ministara finansija i ekonomskog razvoja je završilo u slabašnoj egzekuciji, uskraćenoj odgovorne primjene stečenih vještina iz akademske sfere. Peti je najmanje razvojan: primjetno je odsustvo institucionalnih investitora (banke i IRF CG) u stabilizaciji ekonomije, posebno mikro, malih i srednjih preduzeća, što bi moralo da se mijenja naredne godine. Šesti je bolno-otrežnjujući: programski budžet je ostao mrtvo slovo na papiru, pošto se granuliranom sub-analitikom projekata i aktivnosti nije promijenila metodologija budžetske potrošnje, koju su obilježile urlajuća samovolja i duboka netransparentnost resornog ministarstva, pa će „pi-ar suficit“ biti potrebno provjeriti kroz reviziju završnog računa naredne godine – zaključila je Kasalica.
